Proteklih godina svi smo imali prilike čitati na tisuće članaka što u časopisima i novinama što na internetu (televiziju da i ne spominjemo) o tome kao trebamo usvojiti zdrave navike i to bombardiranje savjetima i smjernicama je na mnoge imalo pozitivnog učinka.

Međutim, liječnici i stručnjaci iz područja zdravog življenja previdjeli su jednu stvar, a to je da u masi ljudi uvijek ima onih koji sve izrečeno shvaćaju doslovno i često drastično pretjeruju s promjenama i režimima kako u prehrani tako i općenito u životnom stilu. Prvo što smo trebali naučiti je to da je u svemu najvažnija umjerenost.

Pravilo kojega se uvijek trebate držati je da su ekstremi loši, ali usprkos tome malo tko od nas je uzeo u obzir da pretjerivanje sa zdravim navikama i postupcima može biti poprilično nezdravo.

Evo što vam se, prema mišljenju medicinske direktorice Cinergy Healtha (pružatelj usluga zdravstvenog i životnog osiguranja u SAD-u) dr. Erike Schwarz iznesenog na portalu DivineCaroline, sve može obiti o glavu ako izgubite mjeru:

Previše vježbanja. Naše tijelo ne treba više kardio/aerobičkog vježbanja od tri do četiri puta tjedno i to u trajanju od pola sata do 45 minuta. Žešće vježbanje treba izvoditi svakog drugog dana, a između se možete baviti pilatesom, jogom ili ići u šetnju. Planinarenje, pješačenje, plivanje, tenis, golf, timski sportovi u kombinaciji s jednostavnim varijacijama u vježbanju tijekom tjedna, mjeseca ili određene sezone (skijanje, more)  najbolji je način da ostanete u formi, da budete gipki, zdravi i puni energije.

Skrivanje od sunca. Naše tijelo treba vitamin D kako bi ostalo snažno, kako bi nam kosti ostale jake i kako bismo odbili bolesti koje nam prijete i osnažili imunitet. Jedini način da dobijete dovoljnu količinu spomenutog vitamina je izlaganje suncu. Nemojte postati paranoični kad je sunčanje u pitanju. Ako idete na plažu, na bazen ili se bavite sportom ili nekom aktivnošću koja podrazumijeva zadržavanje na jakom suncu dulje od 20-ak minuta, onda se namažite kremama s jakim zaštitnim faktorom. Ali ako vješate rublje i obavljate klasične poslove po dvorištu nema potrebe da ne uživate na suncu zbog straha od raka kože ili opeklina. Na kraju, jedini dio tijela koji zaista treba biti zaštićen od sunca je koža lica.

Antibakterijski gelovi i sapuni. Dobro ih je imati u torbi ili automobile, ali opsesivnim korištenjem oslabit ćemo vlastito tijelo i njegovu otpornost na bakterije općenito. Topla voda i obični sapun uz pranje ruku 20 sekundi sasvim je dovoljno.

Spavanje. Prosječnom čovjeku potrebno je najmanje osam sati sna da bi normalno funkcionirao. Ako spavate premalo ili više od devet sati, to nije dobro. Ljudska bića jednostavno nisu dizajnirana da misle i funkcioniraju optimalno ako spavaju manje od sedam ili više od devet sati (to je vremenski okvir unutar kojega trebamo spavati po mišljenju stručnjaka). Osim toga, neuredno spavanje (premalo ili previše) nije dobro za kožu i izaziva podbuhlost, potiče prejedanje, stvara zbunjenost i depresiju.

Klimatizacija. Sigurno je ugodno uživati u klimatiziranom prostoru tijekom vrućih ljetnih dana, ali to ne znači da trebate sjediti i čitav dan udisati 'reciklirani' zrak. U njemu može biti bakterija i bacila te svakojakih čestica prljavštine i prašine. Svakih nekoliko sati isključite klimatizacijski uređaj, otvorite prozore, izađite na otvoreno i dišite svjež zrak. Redovito perite filtre iz klima-uređaja toplom vodom i sapunom i osušite ih na zraku prije nego ih opet počnete koristiti. Ako radite u zatvorenim poslovnim prostorima, iskoristite stanku za ručak da prošećete i izađete na svjež zrak.

Organska hrana. Voće, povrće i druge namirnice organskog porijekla često su vrlo skupe, ali pravi je problem taj što gotovo nikada ne možemo biti sigurni jesu li one zaista organskog porijekla pa to što ih konzumirate u ogromnim količinama nije uvijek dobro. Pažljivo proanalizirajte etikete svih proizvoda koje kupujete. Osim toga, to što neka hrana nije organskog porijekla ne znači nužno (iako u većini slučajeva je) da je nezdrava. Držite se proizvoda koji imaju jednostavan sastav odnosno malo sastojaka te nisku razinu prirodnih šećera, malo natrija te obrađenih ugljikohidrata. Važna je umjerenost.