Anna Richardson, autorica knjige "Body Blitz Diet", za Metro je ispričala kako je prvo nagomilala kilograme, a zatim ih očajnički pokušala izgubiti raznim 'čudotvornim' dijetama:

"Ja sam zapravo obična žena koja se iz psihičkih razloga počela prejedati. Kad sam se udebljala, ostala sam bez samopouzdanja i počela sam mrziti svoje tijelo. Iz pakla sam izašla kad sam prihvatila da jedem više nego što mi treba isključivo iz emocionalnih razloga.

Prizor koji vidimo u ogledalu. Može biti jako varljiv - nosila sam veličinu 44, a uvjeravala sam se da izgledam odlično i osjećala sam se kao da zapravo nosim veličinu 38-40. Najteže je prihvatiti stvarnost i prestati se zavaravati. Debljina i negativan stav prema vlastitom tijelu najčešće su povezani s emocionalnim problemima.

Pretile osobe uglavnom traže brzo rješenje, žele izgubiti što više kilograma u što kraćem roku. Mislim da ne postoji dijeta koju nisam iskušala, iz jedne sam upadala u drugu i niti jednom nisam uspjela. Danas znam da je mršavljenje dugotrajan i vrlo naporan proces, znatno složeniji od pukog brojanja kalorija. Ne radi se toliko o tome što jedete nego što jede vas. Kad bih se osjećala loše, utjehu sam tražila u hrani. Uspjela sam pobijediti prejedanje tek kad sam se naučila nositi sa svojim emocijama i raspoloženjima."

>>Jogom protiv napadaja gladi

Riječ stručnjaka: Dobra hrana diže raspoloženje

Dijeta kojom je Anna Richardson (na slici iznad) postigla željenu tjelesnu težinu ne utječe samo na smanjenje kilograma nego i na mentalno zdravlje. Nutricionistkinja Susan Kleiner, autorica knjige "Good Mood Diet" za Metro objašnjava kako hrana utječe na raspoloženje.

Postoje li uopće namirnice koje su odbore ili loše za raspoloženje?
Naravno da postoje. Različita hrana ima različite funkcije koje imaju dugoročne i kratkoročne posljedice na duh i tijelo. Neka hrana, poput ribljeg ulja, je odlična jer ima svojstva koja potiču zdravlje mozga. Jaja pak sadrže hranjive tvari koje su odgovorne za svaku misao i svaki pokret tijela. S druge strane, pržena hrana i izrazito masna hrana usporavaju proces 'ozdravljenja' tijela i ljudi se osjećaju tromo.

>>5 vrsta hrane koja može poboljšati raspoloženje

Pomažu li rituali?
Da, jer daju određenu dozu sigurnosti. Ljudi se bolje osjećaju kad znaju što iz očekuje.

Koja je idealna kombinacija namirnica?
U idealnom slučaju, ljudi bi trebali kombinirati proteine te zdrave ugljikohidrate i masti u svakom obroku i to u sljedećem omjeru: 40% ugljikohidrata, 30% proteina i 30% masti.

Koliko je važan serotonin?
Izuzetno je važan jer on na prirodan način podiže raspoloženje. U stvaranju serotonina pomažu mliječni proizvodi.