Podgrijavanje hrane uobičajena je rutina jer se obitelj rijetko može zajedno naći za stolom u radne dane, no i tu postoje neka pravila kojih se treba držati. Naime, neke namirnice podgrijavanjem ne samo da gube svoje nutrijente, nego mogu postati i opasne za zdravlje.

Tako, primjerice, krumpiri spadaju među toksične namirnice koje gube svoje nutritivne karakteristike podgrijavanjem, to su vam sigurno rekle već i bake. Inače, krumpir je najzdraviji kuhan i hladan, jer tada se povećava udio otpornog škroba, spoja s probiotskim djelovanjem.

Gljive postaju štetne podgrijavanjem zbog proteina koje sadrže, pa se preporučuje samo blago zagrijavanje do maksimalno 70 stupnjeva.

Celer, cikla, repa i špinat sadrže nitrate koji podgrijavanjem prelaze u  štetne i kancerogene spojeve - nitrozamine, a najopasnije je podgrijavati špinat.

Meso podgrijavanjem mijena svoj sastav proteina i postaje nepoznata namirnica našem tijelu, pa samim time i neprobavljiva i toksična. Jednako tako, ne podgrijavaju se ribe, perad, školjke i jela rađena s jajima, sirom i mlijekom.

Jedino što je u redu podgrijavati, zapravo, jest riža, proso, ječam i zob - cjelovite žitarice koje najmanje gube podgrijavanjem.

Juha se treba podgrijavati tako da se iz nje izvadi sve i grije se samo tekućina.