Nitko ne sumnja da je voće i povrće zdravo. No, usprkos mnogim provjerenim informacijama, o voću i povrću i dalje kruže neki mitovi i poluistine. Pogledajte koji su to.

Špinat sadrži ogromne količine željeza

Mit o špinatu punom željeza je vrlo star. Još se od 19. stoljeća tvrdi da špinat ima čak deset puta više željeza od ostalog zelenog povrća, a prava pomama za špinatom nastala je 30-ih godina prošlog stoljeća, i to zbog najpoznatijeg mišićavog mornara Popaja.

No ubrzo nakon toga su njemački znanstvenici dokazali da špinat i nema toliko puno željeza kao što se mislilo. Još je jedan problem u tome što naše tijelo zbog visoke količine oksalne kiseline ne može iz špinata apsorbirati gotovo nimalo kalcija i gotovo nikakve količine željeza.

Naranče su izvrsne u borbi protiv gripe

Istina je da su naranče zbilja bogate vitaminom C, ali istraživanje provedeno 2007. godine na Sveučilištu u Helsinkiju pokazalo je da je problem u tome što su one i slatke i kisele. Šećer slabi aktivnost neutrofila, a kiselost slabi sposobnost tijela da se nosi s virusima i bakterijama. Osim toga, više od 30 studija pokazalo je da vitamin C ima minimalni utjecaj na prehladu i gripu.

Ako imate gripu i ipak se želite napuniti vitaminom C, stručnjaci kažu da su mnogo bolji izbor jabuke koje, osim što sadrže dosta tog vitamina, nisu kisele i imaju nizak glikemijski indeks.

Soja je sto posto zdrava

Soja se već godinama smatra vrlo zdravom, a osim vegetarijancima, preporučuje se i svima koji žele živjeti i jesti zdravo. No brojna istraživanja pokazuju da soja i nije baš toliko zdrava. Naime, izoflavoni sadržani u soji imaju negativni utjecaj na rad štitnjače, pa bi ljudi koji s njom imaju problema trebali konzumaciju soje svesti na minimum. 

Osim toga, pokazalo se da djeca koja su bila hranjena sojinim mlijekom imaju dvostruko veće šanse da obole od dijabetesa tipa 1. Još jedno istraživanje pokazalo je da soja povisuje šanse za gubitak pamćenja u starijih osoba.  

Krumpiri su puni masti

Loš ugled krumpir je stekao uglavnom zbog nezdravih prženih krumpirića i čipsa, ali obični kuhani ili pečeni krumpiri ne sadrže u sebi ništa loše - dakle, stvar je samo u pripremi jela.

80 posto krumpira čini voda, a ostalih 20 posto je tvrdi dio. Sirovi ili pečeni krumpir prosječne veličine ima sto kalorija, 22 grama ugljikohidrata, tri grama bjelančevina i nimalo masti!