Zaposlenici koji spavaju šest ili manje sati tijekom radnog tjedna u većoj se mjeri žale na stres na poslu. Oni pate od prekomjerne količine posla i obaveza, niže su plaćeni, imaju više prekovremenih sati i nedostaje im slobodnog vremena za opuštanje. Zaključci su to istraživanja 'Stres i spavanje', koje je proveo međunarodni servis Paylab.com kojeg je dio i hrvatski servis MojaPlaća, kojim upravlja portal MojPosao.

Istraživanje je provedeno u 11 zemalja Europe (Hrvatska, Latvija, Mađarska, Litva, Estonija, Poljska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Češka i Slovačka) na ukupno preko 58.500 ispitanika. U rezultatima istraživanja osvrnut ćemo se na rezultate dobivene od 6.000 ispitanika iz Hrvatske.

Nedovoljna količina sna

Najviše ispitanika iz Hrvatske, njih 40%, tijekom radnog tjedna u prosjeku spavaju 6 do 7 sati dnevno. Trećina ispitanika (34%) spava između 7 i 8 sati, a petina njih (20%) od 5 do 6 sati dnevno. Svega 4% ispitanika u prosjeku tijekom radnog tjedna spavaju više od 8 sati dnevno. I muškarci i žene podjednako (ne)spavaju; 40% i muškaraca i žena u prosjeku spava 6 do 7 sati dnevno tijekom radnog tjedna.

Najviše spavaju ispitanici iz najmlađe dobne skupine: 38% ispitanika u dobi do 24 godine tijekom radnog tjedna u prosjeku spava 7 do 8 sati dnevno, dok sat vremena manje (6 do 7 sati) spava njih 37%. Najmanje spavaju ispitanici stariji od 55 godina, njih svega četvrtina (24%) spava 7 do 8 sati dnevno tijekom radnog tjedna, dok ih 48% spava od 6 do 7 sati.

Najmanje spavaju oni s najnižim plaćama

Ispitanici s najnižim prosječnim mjesečnim neto plaćama (ispod 4.500 kuna) u prosjeku tijekom radnog tjedna spavaju najmanje - svega ih 32% spava sedam ili više sati dnevno. Za razliku od njih, 38% ispitanika s višim mjesečnim primanjima (višim od 11.250 kuna neto) dnevno spava po sedam sati ili više, baš kao i 34% ispitanika s prosječnim plaćama (od 4.500 do 6.750 kuna).

Premalo sna vezano uz veću količinu stresa

U prosjeku, 13% ispitanika na poslu ne doživljava nikakav stres. Muškarci u određenoj mjeri doživljavaju manje stresa nego žene: 14% muškaraca izjavilo je kako ne doživljavaju stres na poslu, dok je isto izjavilo 11% žena. Stres na poslu u najmanjoj mjeri doživljavaju najmlađi ispitanici: njih petina (19%) izjavila je kako uopće ne doživljavaju stres na poslu. Najveću količinu stresa doživljavaju ispitanici u dobi od 35 do 44 godine (svega 8% ne doživljava stres) te oni stariji od 55 godina (njih svega 6% ne doživljava stres na poslu).

Stres u najvećoj mjeri doživljavaju ispitanici s mjesečnim neto primanjima od 9.000 do 11.250 kuna; njih 91% izjavilo je kako doživljavaju stres na radnome mjestu. U nešto manjoj mjeri stres na poslu doživljavaju ispitanici s najnižim i najvišim primanjima; njih 11% izjavilo je kako ne doživljavaju stres na radnome mjestu.

Ispitanici koji u prosjeku spavaju manje, doživljavaju veću količinu stresa na poslu. Čak 97% ispitanika koji u prosjeku spavaju manje od 5 sati dnevno tijekom radnog tjedna izjavili su da su izloženi stresu na poslu. Od ispitanika koji spavaju više od osam sati dnevno tijekom radnog tjedna, njih 79% izjavilo je kako ne osjećaju stres na radnome mjestu.

Najveći izvor stresa je neravnoteža poslovnog i privatnog života

Ispitanici koji u prosjeku spavaju manje, doživljavaju veću količinu stresa na poslu. Ne govorimo o uzročno-posljedičnoj vezi pa tako ne možemo reći da previše stresa uzrokuje loše spavanje, ili pak da loš san ometa ispitanika u obavljanju radnih zadataka, ali pogledamo li izvore stresa na poslu, mogli bismo pretpostaviti da stres na poslu ipak uzrokuje loše spavanje, a ne obratno.

Najčešći uzroci stresa na poslu su neravnoteža poslovnog i privatnog života, koju ističe trećina ispitanika (34%), zatim loši radni uvjeti (27%) te putovanje na i s posla (27%). Organizacijske promjene tvrtke u kojoj rade kao stres doživljava 23% ispitanika, a 21% ispitanika pod stresom je zbog loših međuljudskih odnosa na radnome mjestu. Zanimljivo, svega 15% ispitanika izjavilo je kako im stres na poslu predstavlja previše posla, a svega 12% ispitanika žali se na to da im stres uzrokuju prekovremeni sati.

S obzirom na spol, nema većih razlika između muškaraca i žena u tome što im uzrokuje stres. I za jedne i za druge to je prvenstveno neravnoteža poslovnog i privatnog života; 36% muškaraca i 32% žena navelo je ovaj razlog kao glavni izvor stresa nakon čega za obje skupine ispitanika slijede loši radni uvjeti (25% muškaraca i 30% žena) te putovanje na i s posla (29% muškaraca i 26% žena).

Obzirom na dob također nema većih razlika u izvorima stresa. Neravnoteža poslovnog i privatnog života u najvećoj mjeri pogađa skupinu ispitanika u dobi od 25 do 44 godine (njih 39% izjavilo je kako im je ovo glavni izvor stresa), a najmanje pogađa najmlađe ispitanike (25% ispitanika do 24 godine ovaj razlog navodi kao glavni izvor stresa). Putovanje na i s posla te izgaranje na poslu pogađa u većoj mjeri ispitanike starije od 55 godina, dok ih s druge strane u manjoj mjeri nego ostale skupine stresiraju organizacijske promjene te očekivanja i zahtjevi nadređenih.

Neravnotežu poslovnog i privatnog života kao izvor stresa u najvećoj mjeri navode ispitanici s najvišim plaćama (preko 11.250 kuna mjesečno), njih 48%. Za usporedbu, 33% ispitanika s najnižim plaćama (ispod 4.500 kuna) navelo je ovaj razlog kao glavni izvor stresa. Ispitanici s najnižim plaćama u najvećoj mjeri kao izvor stresa navode putovanje na i s posla (43%), dok je to manji izvor stresa ispitanicima s višim plaćama; 15% ispitanika s mjesečnom neto plaćom od 9.000 do 11.250 te 13% ispitanika s plaćom preko 11.250 kuna.

Ispitanicima s višim plaćama u većoj mjeri nego ispitanicima s nižim plaćama stres predstavljaju previše posla (24%), premalo dana godišnjeg odmora (23%) te prekovremeni sati (20%). S druge strane, u manjoj mjeri nego ostalima, stres im predstavljaju loši međuljudski odnosi na poslu (7%).