Svježe i sezonske namirnice trebaju biti temelj prehrane tijekom ljetnih mjeseci, navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo u svojim naputcima za ljeto, uz dodatne savjete kako se pravilno hraniti i, što je izuzetno važno, piti tijekom vrućina. 

Za pravilno funkcioniranje organizmu je svakodnevno potrebna hrana, no isto tako i tekućina. Preporučeni dnevni unos tekućine ovisi o više čimbenika kao što su tjelesna masa, dob i razina tjelesne aktivnosti. Potrebe za tekućinom tako su povećane u toplijim mjesecima i pri tjelesnoj aktivnosti. Dnevni unos tekućine odnosi se na ukupan unos vode bilo iz hrane, konzumiranja vode ili drugih napitaka.

Preporuka je da za svaki kilogram svoje tjelesne mase unesete 0,3dl tekućine. Tako da ako imate 60 kg preporuče se unos od 1,8 litara tekućine. Ako ste na aktivnom odmoru, tada za svaki sat aktivnosti treba unijeti oko pola litre tekućine.

Potreba za unosom tekućine može se, osim vodom, zadovoljiti i cijeđenim ili hladno prešanim sokovima od voća i povrća, bistrim juhama, nezaslađenim toplim i hladnim čajevima, negaziranim pićima bez šećera ili mlijekom.

Pića koja sadrže kofein, tein i alkohol kao i zaslađeni napitci, bez obzira na količinu, potiču izlučivanje tekućine iz organizma te takva pića valja izbjegavati.

Hladna pića rashlađuju samo gornji dio probavnog sustava i brzo poprimaju temperaturu tijela, stoga ne smanjuju temperaturu cijelog tijela. Pića koja su na granici zaleđivanja uzrokuju više štete nego koristi; zbog velikih temperaturnih razlika štete onim dijelovima tijela s kojima dolaze u doticaj i dugoročno uzrokuju oštećenje površinskog tkiva probavnog trakta, čime stvaraju prostor za zadržavanje mikroorganizama i moguć razvoj upale.

Bolji učinak imaju umjereno rashlađena pića, dok samo hlađenje tijela treba ostvariti boravkom u primjereno rashlađenim prostorima i tuširanjem.

Jedite puno voća, povrća, cjelovitih žitarica i mahunarki. Na taj ćete način osigurati unos korisnih nutrijenata, posebice vitamina, minerala, elektrolita, vlakana i vode. Pri tome ne zaboravite osnovne higijenske navike kao što su pranje voća i povrća. Osigurajte svoju dnevnu peticu - voće i povrće konzumirajte barem pet puta tijekom dana, voće ujutro i za međuobroke, a povrće za ručak i večeru. Veličina jednog obroka voća ili povrća trebala bi stati u Vašu šaku. Jedite svježe i sezonske namirnice. Ne jedite voće odmah nakon obroka, jer tada zbog probavljanja prethodno unesene hrane voće fermentira i daje osjet težine i nadutosti. 

Pri konzumiranju masnoća u ljetnim mjesecima nije samo važno koliko nego i koju vrstu masnoća unosite. Unošenje masnoća tijekom ljetnih mjeseci treba smanjiti. Koristite hladno prešana ulja poput maslinovog, koje sadrži kvalitetne masne kiseline, a izbjegavajte prženje i opetovano pečenje hrane u istom ulju. 

Kako bi izbjegli trovanje hranom, važno je pravilno pristupati pripremi i čuvanju hrane

Iskoristite ljeto za uživanje u ribi; plava riba sadrži mnogo korisnih sastojaka, uključujući višestruko nezasićene masne kiseline (ω-3 masne kiseline), vitamin D i vitamine skupine B.

Obratite pozornost na svježinu ribe (oči, škrge), posebno kod plave ribe, jer se tijekom neadekvatnog čuvanja od ulova do ribarnice, stvara alergen histamin pa je moguća alergijska reakcija (crvenilo vrata i obraza neposredno nakon konzumacije takve ribe). 

Izvori bjelančevina moraju biti raznoliki. Nisu samo bjelančevine životinjskog podrijetla vrijedne, nego se preporučuju i bjelančevine biljnog podrijetla. S bjelančevinama ne treba pretjerivati jer se za razgradnju bjelančevina mora potrošiti više energije nego za razgradnju masti i ugljikohidrata, a to znači da se organizam više zagrijava. Obroke treba podijeliti na manje i jesti ih češće kako bi razina šećera u krvi bila ujednačena.

Sol je također važna za normalan rad ljudskog organizma. Ipak, treba biti oprezan pri soljenju hrane budući da je većina namirnica koje konzumiramo bogata solju pa na taj način unosimo dovoljno soli da se zadovolje dnevne potrebe organizma. U pripremi hrane se umjesto dosoljavanja okrenite začinskom bilju. 

U slučaju konzumiranja zdravstveno neispravne, bakteriološki zagađene hrane, čovjek može oboljeti od crijevnih infekcija i dobiti simptome poput mučnine, proljeva, povraćanja i povišene temperature. Proljev može biti opasan jer zbog povećanog gubitka tekućine i elektrolita može dovesti do dehidracije, što se može očitovati slabošću i vrtoglavicom. Zbog toga je važno nadoknaditi izgubljenu tekućinu i elektrolite i piti što više tekućine: vodu, nezaslađene čajeve i bistre juhe, a po potrebi i neke od pripravaka za oralnu rehidraciju.

Prije svega je važno: održavati higijenu ruku, radnih površina i pribora pri pripremi hrane. pravilno pohranjivati namirnice i pripremljenu hranu, hranu dobro termički obraditi.