Vitamin K1 igra važnu ulogu u zgrušavanju krvi, dok je K2 važniji za zdravlje kostiju, regulaciju rasta stanica i prevenciju kalcifikacije arterija - čimbenik koji doprinosi srčanim bolestima.

Određena hrana može vam pomoći da nadomjestite nedostatak ovog vitamina. Lisnato zeleno povrće, brokula, buča i sok od nara su bogati vitaminom K1, a tamno meso u piletini, goveđa jetra, maslac, sir, žumanjci i svinjetina su bogati vitaminom K2.

Ženama u dobi od 19 i više godina potrebno je 90 mikrograma vitamina K dnevno, a muškarcima od 19 i više godina potrebno je 120 mikrograma dnevno. Prema Nacionalnom institutu za zdravlje (NIH) većina ljudi svakodnevno unosi dovoljno vitamina K, no nekoliko je znakova koji ukazuju na to da vam nedostaje ovog vitamina.

>> Vitamin K - podcijenjen i gotovo zaboravljen >>

Javljaju se simptomi artritisa - kada razina vitamina K padne prenisko, kost i hrskavica možda neće dobiti sve minerale koji su im potrebni. To može dovesti do većeg rizika od osteoartritisa, pokazuje preliminarno istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Nutrition and Metabolism.

Pretjerano krvarenje - ako se rane ne zgrušaju brzo, može doći do prekomjernog gubitka krvi. Vitamin K doprinosi zgrušavanju krvi pa ako vam rane ne prestaju krvariti, to može značiti da vam nedostaje ovog vitamina. "Znakovi upozorenja mogu uključivati obilne menstruacije, krvarenje iz nosa, krv u mokraći ili stolici i krvarenje desni", kaže Julson.

Oslabljene kosti - vitamin K igra ulogu i u zdravlju kostiju, a neka istraživanja povezuju uzimanje veće količine vitamina K s većom mineralnom gustoćom kostiju i manjim rizikom od nižeg prijeloma kuka, navodi NIH.

>> Vitamin K za mladolik izgled >>

Srčani problemi - "Kad su razine vitamina K niske, kalcij se može taložiti u mekim tkivima poput arterija, umjesto u kostima", kaže Julson i dodaje da je vaskularna kalcifikacija faktor rizika za koronarnu bolest srca. Osobe s kroničnom bolešću bubrega imaju značajno veći rizik od vaskularne kalcifikacije.

Uzroci nedostatka vitamina K

Uzimanje nekih lijekova te neki medicinski poremećaji mogu spriječiti tijelo da apsorbira dovoljno vitamina K. Ljudi koji imaju određene gastrointestinalne poremećaje ili sindrome malapsorpcije mogu imati problema s pravilnom apsorpcijom vitamina K. Ta stanja uključuju cističnu fibrozu, ulcerozni kolitis, kronični pankreatitis, upalne bolesti crijeva i začepljenje crijevnog kanala.

>> Vitamin K je koristan u borbi protiv koronavirusa >>

Neki antibiotici također mogu utjecati na apsorpciju vitamina K, piše The Healthy. Cefalosporinski antibiotici mogu uništiti bakterije u crijevima koje proizvode vitamin K. Ako uzimate neke antibiotike i mislite da ne uzimate dovoljno vitamina K, savjetujte se sa svojim liječnikom.