Rijetko je naći čovjeka koji jede baš sve, a najčešče probleme ljudi imaju s povrćem - recimo, ima ljudi koji jednostavno ne mogu podnijeti kelj ili brokulu. Naravno, takvima se načešće govori da su izbirljivi, no izgleda da zapravo nisu...

Naime, ako ne volite određenu vrstu povrća, čini se da ćete za to odsad moći okriviti gene jer su američki znanstvenici ustanovili da nasljeđivanje dviju kopija gena za neugodne okuse rezultira manjkom apetita kada su posrijedi primjerice brokula ili kelj.

Rezultati istraživanja na neki način pojašnjavaju zbog čega je nekim ljudima teško uvrstiti zeleno povrće na redoviti jelovnik.

>> Povrće koje pomlađuje kožu >>

Istodobno geni mogu utjecati na to podnosi li netko okus piva, kave ili crne čokolade...

Sa stajališta evolucije, osjetljivost pojedinca na gorke okuse može biti od koristi jer ga štiti od konzumiranja hrane koja bi mogla biti otrovna.

Dr. Jennifer Smith i njezini kolege s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Kentuckyju kažu da upravo zbog ovakvoga genetskog sklopa neki ljudi ne uspijevaju dnevno u organizam unijeti preporučenu količinu od pet porcija voća i povrća. 

Svatko od nas nasljeđuje dvije kopije gena TAS2R38. On 'šifrira' protein u receptorima za okus na jeziku koji nam omogućuju da osjetimo gorčinu.

Zbog toga "gorkog gena" kod nekih je osoba uočena 2,6 puta veća vjerojatnost da će konzumirati manje povrća nego ljudi koji taj gen ne posjeduju, pokazalo je istraživanje.

>> Ljetna hrana mora biti - sezonska >>

Znanstvenici su pojasnili da osobe koje naslijede dvije kopije varijante gena TAS2R38, zvane AVI, jednostavno nisu osjetljive na gorke okuse iz određenih kemikalija.

Oni s jednom kopijom AVI-ja i drugom zvanom PAV osjećaju gorke okuse spomenutih kemikalija, ali ne u tolikoj mjeri kao pojedinci koji posjeduju dvije kopije PAV-a, često nazivane "super-degustatorima", kojima je određena vrsta hrane iznimno gorka.

Istraživanje je provedeno na 175 osoba. Znanstvenici su ustanovili da su osobe koje su posjedovale dvije kopije PAV-a konzumirale tek male količine lisnatoga zelenog povrća, koje se smatra dobrim za srce.

"Morate povesti računa o tomu kakvog su okusa neke namirnice ako uistinu želite da se vaši pacijenti pridržavaju nutritivnih smjernica", rekla je dr. Smith liječnicima na sastanku Američke udruge za srce.

>> Koja je hrana najzdravija? >>

Dodala je kako se ona i kolege nadaju da će otkriti uz pomoć kojih začina će 'zamaskirati' gorak okus te 'nevoljeno' povrće učiniti prihvatljivim i onima koji ga ne vole.

Ustanovljeno je da oko 50 posto osoba nije osjetljivo na gorke namirnice, 25 posto ih smatra da je ovakva hrana čak slatkasta, a preostalih 25 posto osjetljivo je na gorčinu kakvu razvijaju neke biljke kako bi izbjegle da ih pojedu životinje, pokazalo je istraživanje.