Novo istraživanje londonskog Instituta za zdravo starenje objavljeno u časopisu Nature otkriva da bi pravilan omjer bjelančevina u našoj prehrani mogao biti važniji za zdravo starenje od smanjenja kalorija.

Istraživanje pomaže u shvaćanju zašto je smanjenje unosa hrane uz zadržavanje dovoljne količine potrebnih vitamina i minerala (tzv. dijetalna restrikcija ili restrikcija kalorija) dobro za naše zdravlje.

Kako bi istražili proizlaze li zdravstvene beneficije dijetalne restrikcije iz smanjenja određenih sastojaka ili iz unosa kalorija općenito, znanstvenici su mjerili učinke manipulacije prehrane na vinskoj mušici.

Treba prvo napomenuti da dijetalna restrikcija može imati jedan negativan učinak, a to je smanjena plodnost.

Vinske mušice hranjene su kvascem, šećerom i vodom, ali s različitim količinama ključnih tvari - vitamina, lipida i aminokiselina. Pokazalo se da različite količine aminokiselina utječu na trajanje života i plodnost mušice, a variranje ostalih tvari nije imalo previše učinka.

Stručnjaci kažu da bi ovo istraživanje vrlo lako moglo vrijediti i za ljude jer iako ljudski genom ima četiri puta više gena od genoma vinske mušice, postoji jaka povezanost između mnogih gena.

Štoviše, znanstvenici su otkrili i da je specifična aminokiselina poznata kao metionin ključna za maksimalno poduženje životnog vijeka, i to bez smanjenja plodnosti. Aminokiseline su inače temelj života i stvaraju bazu bjelančevinama, a metionin je jedna od najvažnijih aminokiselina.

Osim što se bjelančevine formiraju same u našem tijelu, konzumiramo ih i putem mnogih namirnica - mesa, mliječnih proizvoda ili tofua. Metionin se u velikim količinama nalazi u sjemenkama sezama, brazilskim orasima, pšeničnim klicama, ribi i mesu.

Dr. Matthew Piper, jedan od autora studije kaže da ravnoteža aminokiselina u prehrani zbilja može imati učinak na zdraviji život. Za ljude će u ovom slučaju određeni tip bjelančevina biti još važniji.