Mnogi nakon 60. godine primjećuju da teže obavljaju više zadataka istovremeno, zaboravljaju imena ili se teško prisjećaju prave riječi. Iako je to frustrirajuće i uobičajeno, ne znači da se s time treba pomiriti. Ključnu ulogu u očuvanju oštrine uma igra prehrana, piše EatingWell.

Ne postoji čarobna namirnica koja će spriječiti kognitivni pad, ali uravnotežen jelovnik bogat nutritivno vrijednim sastojcima može značajno podržati zdravlje mozga.

"Prehrana koja cilja na usporavanje kognitivnog pada trebala bi dati prednost izvorima nemasnih proteina, ograničiti unos natrija i zasićenih masti te uključivati voće i povrće, maslinovo ulje, ribu, orašaste plodove i cjelovite žitarice", objašnjava nutricionistica Maddie Pasquariello.

Stručnjaci izdvajaju šest namirnica koje su posebno korisne za kognitivnu funkciju nakon 60. godine.

Borovnice - želite li brže razmišljati, posegnite za borovnicama. Jedno istraživanje pokazalo je da su osobe starije od 65 godina, koje su šest mjeseci svakodnevno konzumirale prah borovnice, iskusile poboljšanje u brzini mentalne obrade. Ako ne možete pronaći svježe, smrznute su jednako dobra opcija. Nutricionistica Maxine Yeung preporučuje jednu do dvije porcije bobičastog voća dnevno za optimalno zdravlje mozga.

Jaja - osim što su odličan izvor proteina, jaja su bogata kolinom, nutrijentom ključnim za proizvodnju acetilkolina - neurotransmitera zaduženog za pamćenje i učenje. "Istraživanja sugeriraju da je nizak unos kolina povezan s većim rizikom od razvoja demencije i Alzheimerove bolesti", kaže Yeung. Jedno veliko jaje sadrži oko 147 mg kolina, a važno je napomenuti da se on nalazi u žumanjku.

Masna riba - losos, skuša, sardine i haringe bogate su omega-3 masnim kiselinama EPA i DHA, koje su izravno povezane sa zdravljem mozga. Ove korisne masti smanjuju upale i podržavaju kognitivne funkcije. "Konzumacija ribe i omega-3 masti povezana je s manjim rizikom od Alzheimerove bolesti i moždanog udara", ističe nutricionistica Lauren Harris-Pincus.

Pistacije - pistacije su pune antioksidansa, posebice flavonoida, koji mogu održati mozak oštrim. Dokazano je da flavonoidi smanjuju rizik od subjektivnog kognitivnog pada, odnosno onih malih propusta u pamćenju koji s vremenom mogu prerasti u ozbiljnije probleme. Uz to, pistacije su dobar izvor vlakana, magnezija i drugih važnih minerala.

Povrće iz porodice kupusnjača - cvjetača, kupus i brokula mogu smanjiti rizik od kognitivnog pada koji raste s godinama. Jedna studija otkrila je da su osobe koje su najčešće jele povrće iz ove porodice imale znatno bolje kognitivno zdravlje. Autori studije vjeruju da je to posljedica obilja antioksidansa koji štite osjetljive moždane stanice od oštećenja, ali i pozitivnih promjena u crijevnoj mikroflori.

Tamnozeleno lisnato povrće - istraživanja pokazuju da većina ljudi starijih od 60 godina ne unosi dovoljno tamnozelenog lisnatog povrća. Namirnice poput špinata, kelja i raštike mogu pomoći u poboljšanju učenja i pamćenja. Smatra se da je vitamin K ključan za ovaj učinak, no važnu ulogu imaju i drugi nutrijenti poput beta-karotena i vitamina E.

Dakle, kad već jedete da ne bili debeli, onda jedite i tako da ne budete bedasti...