Vlakna su blagotvorna za našu probavu, to je odavno dokazano, jer nam daju osjećaj sitosti koji je sada i dokazan u istraživanju londonskog Imperial Collegea. 

Eksperimenti su pokazali da unos vlakana rezultira proizvodnjom acetata u organizmu, a oni modificiraju stanice mozga koje sudjeluju u kontroli osjeta gladi. Ključnu ulogu u ovom procesu igra hipotalamus, tvrde istraživači.

Naime, acetat je masna kiselina koju proizvode bakterije u debelom tijelu nakon konzumacije hrane bogate biljnim vlaknima. 

Na ovaj se način može učinkovito kontrolirati i glad i tjelesna masa, pa je važna zdrava i uravnotežena prehrana u kojoj ima dovoljno cjelovitih žitarica, mahunarki, orašastih plodova, povrća i voća koje je bogato vlaknima. 

Dnevni unos vlakana za žene treba biti barem 25 grama, dok je muškarcima potrebno bitno više, između 30 i 38 grama. 

Najbolji izvori vlakana su bobičasto voće, grahorice, mahunarke, smokve i šljive, a možemo ih pronaći i u artičokama, bundevama, cjelovitim žitaricama, gljivama, krumpiru, kukuruzu, šparogama, voću i zelenom lisnatom povrću.

Započnite dan mueslima od cjelovitih žitarica s bobičastim voćem i gladi neće biti gotovo do ručka.