Bilo kakva fizička aktivnost smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i pretilosti, a pozitivno utječe i na naše mentalno zdravlje. No, posljednja istraživanja pokazuju da dugotrajno nekretanje i sjedenje mogu izazvati sve te probleme, bez obzira na to koliko vježbamo.

Istraživanje znanstvenika s instituta Karolinska u Stockholmu, objavljeno u British Journal of Sports Medicine, navodi da bi se vrijeme u kojem samo sjedimo trebalo definirati kao mišićna neaktivnost, a ne kao izostanak vježbanja. Švedski stručnjaci su predložili i drugim znanstvenicima da razmisle o definiranju sjedećeg životnog stila.

Pozivaju se na nedavnu australsku studiju koja je pokazala da dnevno povećanje sjedenja za jedan sat gledajući televiziju povisuje brzinu metaboličkog sindroma u žena za čak 26 posto, i to bez obzira na količinu umjerenog ili intenzivnog vježbanja.

Metabolički sindrom je prisutnost tri ili više faktora, uključujući visoki krvni tlak, pretilost, visoki kolesterol ili inzulinsku rezistenciju. Potrebna su nova istraživanja kako bi se vidjelo postoji li uzročna veza između dugotrajnog sjedenja i ovih bolesti.

Do tada, ne samo da je preporučljivo što više se kretati, već i manje sjediti - u pauzi na poslu prošećite, a ono što možete obaviti bez auta, obavite pješice.