Pred nama je ljeto, većini omiljeno godišnje doba, koje osim užitaka donosi i izravan kontakt s UV zrakama koje nam mogu prouzročiti brojne neželjene učinke

Većina nas jedva je dočekala prepustiti se blagotvornom djelovanju sunčevih zraka, a uskoro će uslijediti i odlasci na more, kupanje, sunčanje... Sunce u nama budi osjećaj sreće i podiže raspoloženje jer potiče proizvodnju endorfina, tvari zahvaljujući kojoj se osjećamo vedro i opušteno.

Znanstveno je dokazano da sunce pomaže u regulaciji gotovo svih tjelesnih funkcija:

• potiče sintezu vitamina D odgovornog za pohranjivanje kalcija u kostima i noktima te njihovu čvrstoću

• umjereno izlaganje suncu smiruje upalne procese na koži te smanjuje crvenilo i ljuštenje kože kod seboreje i psorijaze

• sunce i more povoljno utječu i na mršavljenje jer djeluju na ubrzanje metabolizma, a putem znojenja neposredno na izlučivanje različitih toksina iz organizma.

No, predugo i neumjereno izlaganje sunčevim zrakama može biti opasno. Ako se ne pridržavamo određenih pravila pripreme kože i ne pazimo na to kada i koliko se izložemo suncu, UVA i UVB zrake mogu potaknuti pojavu mnogih promjena na koži. UVA zrake (zrake duge valne duljine) prodiru duboko u kožu, prolaze kroz staklo i vodu i gotovo ih ni sa čim ne možemo zaustaviti. Njihov štetan utjecaj na kožu ne osjećamo odmah kao kod UVB zraka nego nakon nekog vremena.

Produciraju veliku količinu slobodnih radikala koji uništavaju vlakna elastina i kolagena, zbog čega slabi tonus kože, ten postaje suh, a koža dehidrirana jer se vlaga ne može uskladištiti kako treba, što dovodi do nastanka bora. UVA zrake česti su uzročnici i alergijskih reakcija jer blokiraju imunološku obranu i usporavaju proces regeneracije kože. Najgora posljedica izazvana UVA zrakama je tumor kože ili melanom, koji može nastati zbog pretjerana izlaganja kože suncu. UVB zrake (zrake kratke valne duljine) apsorbiraju se u površinskim slojevima kože, pa je njihovo štetno djelovanje vidljivo odmah jer izazivaju crvenilo i opekline na koži. Vrlo često kombinacija mora i sunca može imati komedogeni učinak i dovesti do zatvaranja pora na koži i upalnih procesa poput akni. Sunce, naime, potiče pojačano lučenje sebuma (loja), a klor djeluje na stiskanje pora, pa koža koja nije očišćena i pravilno pripremljena vrlo često reagira upalnim procesima.

Uživajte u suncu, ali oprezno!Za prvih boravaka na suncu koristite veće zaštitne faktore.
Zaštitne kreme nanesite barem 15-30 minuta prije izlaska na sunce.
Posebno zaštitite nos, uši, grudi i ramena.
Svakako se istuširajte kako biste otklonili ostatke soli i proizvoda za sunčanje. Nakon tuširanja obvezno nanesite mlijeko ili kremu s vitaminom E na cijelo tijelo kako bi spriječili isušivanje ili boranje kože.
Izbjegavajte boravak na suncu između 10 i 16 sati.
Pijte puno tekućine, najbolje vodu ili prirodne sokove.
Jedite laganu hranu s puno voća i povrća.
U kućnoj apoteci uvijek imajte pri ruci termalnu vodu, preparate na bazi aloa vere, kamilice, nevena i bisabola jer će vam dobro doći u slučaju duljeg izlaganja suncu.

Pravilnom i pravodobnom njegom i pripremom kože možemo izbjeći ili velikim dijelom ublažiti negativan utjecaj sunčevih zraka te spriječiti mnoge neugodnosti koje nam mogu pokvariti ljetovanje. Za rješavanje tih problema nudi se pregršt kozmetičkih proizvoda i tretmana, pa je u tom izobilju bitno pronaći ono što odgovara upravo vašoj koži. Svakako valja poslušati savjet kozmetičarke koja će na osnovi tipa kože i ekstremnih uvjeta kojima će biti izložena znati preporučiti pravilnu njegu. Pravilna zaštita počinje već u kozmetičkom studiju, i to temeljitim pilingom i čišćenjem kože. Piling je postupak kojim odstranjujemo mrtve stanice s površine kože, pojačavamo površinsku mikrocirkulaciju i potičemo proces regeneracije kože. Dobro obavljen piling ne nadražuje kožu nego pomaže pri uspostavi normalne funkcije i poboljšava dotok hranjivih tvari u tkivo. Ovisno o tipu kože, velik je izbor pilinga za lice i tijelo - od onih s mineralnim solima i eteričnim uljima do pilinga s biljnim ekstraktima.

Nakon pilinga kožu treba mehanički očistiti, tj. osloboditi pore viška nakupljenog sebuma i slijepljenih nečistoća koje ometaju njezinu normalnu funkciju i ishranu. A kako bi koža bila potpuno pripremljena za sunce i more, potrebno ju je i dopunski nahraniti. Svaki manjak vitamina i minerala na koži očituje se u vidu pojačane iritacije, suhoće tena, pada tonusa i sveopćega lošeg izgleda, pa ih je stoga vrlo važno nadoknaditi pravilnom kozmetičkom njegom. Vitaminsko-mineralni tretmani s vrlo visokom koncentracijom tih važnih supstancija koje možete napraviti u vašem kozmetičkom studiju, s preparatima za kućnu njegu, u potpunosti će pripremiti vašu kožu za ekstremne uvjete.

Najbolji učinak imaju preparati koji sadrže kombinaciju vitamina A, C, E i koenzima Q10 te minerala cinka, selena i bakra. Njihova je uloga neutralizirati razorno djelovanje slobodnih radikala, ojačati i poboljšati elastičnost krvnih žila i kapilara, spriječiti dehidraciju, nastanak bora i pigmentacijskih mrlja. Kao što kožu izvana tretiramo pravim kremama, tako je treba zaštititi i iznutra pravilnom prehranom, koja će nam ujedno pomoći u postizanju zadovoljavajuće preplanule boje. Hrana bogata antioksidantima potaknut će proizvodnju melanina i zaštititi kožu iznutra te omogućiti pravilno i brzo tamnjenje. Dobro je jesti voće i povrće žuto-narančaste i zelene boje (mrkva, paprika, rajčica, blitva, marelica, breskva, dinja, papaja...) jer sadrže puno betakarotena koji štiti sluznice i epitel kože, poboljšava regeneraciju stanica, podiže imunitet kože te ubrzava tamnjenje s obzirom na to da potiče proizvodnju melanina.

 Kao što kožu izvana tretiramo pravim kremama, tako je treba zaštiti iznutra pravilnom prehranom, koja će nam ujedno pomoći u postizanju zadovoljavajuće preplanule boje. Na kožu blagotvorno djeluju i nezasićene masne kiseline omega-3 koje možemo naći i u maslinovu ulju. 

Vitamin C nalazi se u svakom južnom voću, rajčici, paprici, zelenoj salati, a njegova je uloga da štiti stanice od razornog djelovanja slobodnih radikala, jača krvne žile i kapilare te podiže imunološku barijeru kože. Vitamin E održava kožu elastičnom i jedan je od najjačih ‘čistača’ slobodnih radikala. Ima ga u biljnim uljima (maslinovo, bučino), klicama, suhom voću (bademi, lješnjaci, orasi), u povrću tamnozelenog lišća, mlijeku, jajima.

Nezasićene masne kiseline, posebno omega-3, koje štite stijenke krvnih žila i blagotvorno djeluju na kožu naći ćete u namirnicama kao što su plava riba, posebice tuna, skuša i srdela, te u maslinovu ulju i sjemenkama.