Sjećate li se još uvijek imena i prezimena svih vaših srednjoškolskih kolega? A znate li što ste prošlog petka jeli za večeru? Ukoliko je vaš odgovor negativan ili ste se uspjeli prisjetiti uz poteškoće, znajte da je to sasvim normalno. Dugoročno i kratkoročno pamćenje u prosječne se osobe pogoršavaju starenjem, ali znanstvenici svakodnevno pronalaze načine da se on uspori, a u nekim slučajevima čak i potpuno obrne. Ovih pet trikova vrlo su dobar početak.

Miris ružmarina

Znanstvenici su otkrili kako arome imaju vrlo snažan utjecaj na naše kognitivne sposobnosti. Jedna je studija iz 2003. godine pokazala kako osobe koje rade u mirisnim prostorijama imaju bolje rezultate od onih koji rade u prostorijama bez mirisa. Najbolje rezultate imali su ljudi u čijim je uredima snažno mirisao ružmarin, dok je lavanda primjerice pokazala potpuno suprotni efekt, budući da su ljudi u takvim uredima imali još i lošije rezultate od onih u bezmirisnim.

Želite li i sami postići bolje rezultate u radu i učenju, stavite biljčicu ružmarina ispod prozora. S druge strane, lavandu ostavite u ormaru.

Gorivo za mozak

Svatko od nas se nada dostojanstvenom starenju, kako izvana, tako i iznutra. Znanstvenici tvrde da upravo prehrana čini najveću razliku među onima koji su vitalni i sa 70 te ljudima koji već sa 40 izgledaju oronulo.

Kako biste održali svoj um mladim kako starite, stručnjaci preporučuju hranu koja je bogata antioksidansima, poput borovnica, jabuka, banana, zelenog povrća, češnjaka i mrkve. Antioksidansi na sebe vežu slobodne radikale koji se skupljaju u tijelu kako ono stari i ubijaju naše moždane stanice.

Isto tako, konzumacija zdravih masnih kiselina, posebice Omega-3, osigurat će odličan izvor hrane za vaš mozak i omogućiti mu da besprijekorno radi čak i u dubokoj starosti. Omega-3 kiseline nalaze se u ribi i orašastim plodovima. Zanimljivo, istraživanja su pokazala i da umjerena konzumacija čokolade pomaže boljem pamćenju.

Žvakanje

Nitko još uvijek ne zna zašto, ali istraživanja su pokazala da žvakanje pomaže boljem pamćenju. Studija iz 2002. u Velikoj Britaniji pokazala je da su ljudi koji su žvakali žvalaće postigli znatno bolje rezultate na testovima od onih praznih usta.

Iako još uvijek ne mogu sa sigurnošću objasniti ovu pojavu, znanstvenici imaju nekoliko hipoteza. Neki smatraju kako se žvakanjem ubrzavaju tjelesni procesi, poput pulsa, što omogućuje bolju prokrvljenost mozga. Drugi tvrde da žvakanjem aktiviramo dio mozga zvan hipokampus zbog toga što se žvakanjem oslobađa inzulin u tijelu, budući da se probavni sustav „sprema" za probavu hrane. Što god bio slučaj, žvakanje prije važnog ispita možda baš bude onaj jezičac na vagi koji će vam nedostajati.

Slatki snovi

Čak i kada se onesvijestimo u krevetu mrtvi umorni nakon napornog radnog dana, naš mozak ostaje aktivan čitavu noć, konsolidirajući dnevna sjećanja i spremajući ih dugoročnu memoriju dok spavamo.

Ovaj proces traje određeno vrijeme, prosječno od 5 do 7 sati. Dugoročno uskraćivanje sna može nam zbog toga priuštiti čitav niz problema s pamćenjem i koncentracijom, pored ostalih negativnih učinaka. Ukoliko zbog premalo sna vaš mozak ne uspije pohraniti sjećanje u dugoročnu memoriju, imajte na umu da je to gotovo nemoguće naknadno učiniti.

U zdravom tijelu, zdrav duh

Fizička aktivnost neće samo ojačati vaše mišiće, već vam i osnažiti sive stanice. Istraživanje iz 2011. pokazalo je starije osobe koje svakodnevno hodaju imaju bolje rezultate na kognitivnim testovima od onih koji se malo ili nimalo kreću.

Znanstvenici vjeruju kako vježbanje potiče proizvodnju faktora rasta u našem mozgu, kao posljedica snažnijeg dotoka krvi, čime se mozak opskrbljuje hranjivim tvarima i kisikom, zbog čega se volumen sive tvari širi. Ovo je istraživanje prvo koje je pokazalo kako starenje nije jednosmjeran proces, barem kad je pamćenje u pitanju.