Donedavno se smatralo da je za regulaciju masnoća u krvi, prevenciju ateroskleroze i srčanih bolesti potrebno smanjiti samo štetni LDL kolesterol, no klinička su istraživanja posljednjih godina pokazala da na pojavu tih bolesti jednako utječe i smanjena razina tzv. dobrog HDL kolesterola u krvi, istaknuo je akademik Željko Reiner na današnjem skupu u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.

Za snižavanje LDL kolesterola već se 26 godina uspješno rabe lijekovi statini, koji su značili revoluciju u prevenciji ateroskleroze, no oni uklanjaju 25 posto rizika, a za 75 posto rizika odgovorni su niski HDL i trigliceridi, rekao je Rainer.

U skupinu bolesnika s niskim HDL-om spadaju, primjerice, osobe s visokim tlakom i dijabetičari kojima, unatoč urednoj regulaciji šećera i tlaka te uzimanju statina, i dalje prijeti razvoj ateroskleroze.

Reiner je upozorio i na istraživanje provedeno među hrvatskim kardiolozima i liječnicima obiteljske medicine, koje je pokazalo da dobar dio njih nije upoznat s ulogom HDL-a u nastanku bolesti te ciljanim vrijednostima tog kolesterola u krvi.

A one, po europskim smjernicama, znače da rizik od pojave ateroskleroze imaju muškarci s vrijednostima HDL-a ispod jedan, te žene s HDL-om nižim od 1,2. Na povećanje dobrog kolesterola utječe pak aktivan način života, fizička aktivnost i prestanak pušenja, a mogu se uzimati i lijekovi fibrati i nikotinska kiselina.

Istraživanja su pokazala da se povećanjem HDL-a za jedan posto rizik od kardiovaskularnih bolesti smanjuje za tri posto, rekao je Reiner.

Naime, HDL kolesterol preuzima u organizmu višak kolesterola iz tkiva i omogućuje prijenos do jetre, koja ga razgrađuje. U suprotnom se taj višak nakuplja u stanicama i taloži u stjenkama krvnih žila, što može uzrokovati njihovo začepljenje.

Na skupu je razmatrana i uloga HDL-a kad je riječ o dijabetesu tipa 2, bolesti bubrega i pojavi moždane kapi te kako ga povećati prehranom, tjelesnom aktivnošću i lijekovima. (hina/metro-portal)