Dug i zdrav život svima je, makar podsvjesno, ultimativan cilj, a kako bismo ga ostvarili trebamo jako dobro paziti što nam je u tanjuru svakoga dana, to već znaju i ptice na grani. Najveći se broj savjeta za zdrav život temelji na konzumaciji voća i povrća, no savjeti o preporučenim dnevnim količinama se prilično razlikuju.

Koliko onda treba jesti voća i povrća za dulji i zdraviji život? Ako poslušamo znanstvenike s londonskog Imperial Collegea, pojest ćemo - deset porcija voća i povrća dnevno.

Naime, oni su izračunali da bi se usvajanjem takvih prehrambenih navika godišnje u svijetu moglo spriječiti 7,8 milijuna preuranjenih smrtnih slučajeva, prenosi Independent.

Britanski znanstvenici naveli su vrste voća i povrća koje znatno pridonose smanjenju rizika od razvoja karcinoma i srčanih oboljenja. Njihova analiza pokazala je da i manji broj porcija voća i povrća dnevno koristi zdravlju, no tvrde da je "više - djelotvornije".

Dnevno konzumiranje dviju i pol porcija voća i povrća povezuje se sa 16 posto manjim rizikom od srčanih oboljenja, četiri posto manjim rizikom od obolijevanja od raka i 15 posto manjim rizikom od preuranjene smrti.

Konzumiranje 10 porcija voća ili povrća dnevno znanstvenici su povezali s 24 posto manjim rizikom od srčanih oboljenja, 33 posto manjom opasnošću od moždanog udara, 28 posto manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, 13 manjim rizikom od raka i 31 posto manjim rizikom od preuranjene smrti.

Porciju čini 80 grama voća ili povrća, što odgovara jednoj manjoj banani, kruški ili trima punim žlicama špinata ili graška. Rezultati studije temelje se na podacima iz 95 ranije provedenih odvojenih istraživanja u kojima su se proučavale prehrambene navike oko dva milijuna ljudi.

Manji rizik od obolijevanja od raka znanstvenici su povezali s konzumiranjem zelenog povrća (primjer: špinati), žutog povrća (primjer: paprike) i kupusnjača (primjer: karfiol), a manji rizik od obolijevanja od srčanog i moždanog udara znanstvenici su povezali s konzumiranjem jabuka, krušaka, citrusnog voća, salate, zelenoga lisnatog povrća i kupusnjača.

"Voće i povrće dokazano smanjuje razinu kolesterola u krvi, kao i krvni tlak te utječe na poboljšanje zdravstvenog stanja krvnih žila i imunosnog sustava", rekla je jedna od sudionica istraživanja, dr. Dagfinn Aune.

"Razlog tomu je kompleksna mreža nutrijenata koje te namirnice sadrže. Primjerice, pune su antioksidansa koji smanjuju oštećenja na DNK, kao i opasnost od obolijevanja od raka", rekla je. Dr. Aune kaže kako zna da mnogima teško pada unošenje čak i pet porcija voća i povrća dnevno (oko 400 grama), što je u skladu s preporukom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Ističe da rezultati novog istraživanja ne znače kako pravilo o pet porcija voće i povrća dnevno treba mijenjati. "Konzumiranje više od pet porcija voća i povrća dnevno je poželjno, no ne treba ljudima stvarati pritisak.Svi smo različiti. Treba imati na umu da je pet porcija jako dobro, a deset je još korisnije i zdravije", slaže se i dr. Alison Tedstone, glavna nutricionistica u Engleskom zavodu za javno zdravstvo.