Svim nam je potreban dobar san. To je vrijeme kada obnavljamo energiju, mišići i kosti se regeneriraju, a sjećanje i pamćenje se oporavljaju. Tijekom sna, tijelo se rješava nezdravih nusproizvoda koje se tijekom dana nakupljaju u tijelu. Jednom riječju, san je temelj zdravog života.

No nismo svi blagoslovljeni kvalitetnim snom. Oko 30% odraslih ljudi pati od nesanice barem u jednome dijelu života, a taj postotak još je i veći kod starijih osoba i onih koji svakodnevno proživljavaju stresne situacije.

Nesanica je povezana s padom kognitivnih funkcija, poput rupa u sjećanju, psiholoških problema poput promjena raspoloženja i anksioznosti, te debljanjem i demencijom. U ekstremnim slučajevima, opasna je i po život.

Ljudi koji pate od nesanice češće doživljavaju nesreće u prometu. U SAD-u je godišnje za oko 72 000 prometnih nesreća kriv upravo manjak sna.

Glazbom protiv nesanice?
Iako većina ljudi pomoć traži od liječnika, istraživanja su dokazala da glazba - i to baš ona koja vama odgovara - skraćuje faze spavanja. To znači da ćemo prije ući u REM fazu, onu tijekom koje dolazi do regeneracije organizma.

U studiji su sudjelovali studenti koji su tijekom tri tjedna prije odlaska u krevet 45 minuta slušali glazbu, tijekom čega su zamijetili njezin pozitivan utjecaj na kvalitetu i duljinu sna.
Daljnjim istraživanjem u Londonu željelo se otkriti što to ljudi slušaju kada pokušavaju zaspati i zašto ljudi vjeruju da im glazba pomaže zaspati.

Prva faza istraživanja provedena na 651 ispitaniku, a otkrila je koji se kompozitor najčešće sluša: Johann Sebastian Bach. Za njim slijede Ed Sheeran, Wolfgang Amadeus Mozart, Brian Eno, i Coldplay.

Osim ovih imena koja su se najčešće pojavljivala, dobiven je uvid u 114 glazbenih žanrova i još 545 najčešćih izvođača. Ti podaci poslužili su kao baza za određivanje odrednica najkvalitetnije glazbe za spavanje. Kompjuterskim programima nakon toga prepoznate su najkorisnije frekvencije u glazbi navedenih izvođača - one koje potiču san.

Zašto baš glazba?
Sudionici studije naglašavali su da glazba blokira vanjske zvukove, ispunjava neugodnu tišinu i umanjuje osjećaj samoće.

Iz toga se može zaključiti da ne postoji jedna vrsta glazbe koja bi pomogla svakoj vrsti nesanice, s obzirom da ljudi slušaju različitu glazbu iz različitih razloga.

Sljedeći korak u istraživanju bit će provesti ga u različitim kulturama na još širem glazbenom uzorku. Cilj studije je razvijanje tehnologije za personalizirani izbor glazbe, te dodavanje savjeta za izbor glazbe za različite strategije spavanja.