Prehrana i fizička aktivnost, zdravi san i emocionalna uravnoteženost, sve to utječe na naše zdravlje. No što je s okolinom u kojoj živimo? Može li društvo u kojem se krećemo, i ponajviše mjesto na kojemu živimo, potaknuti razvijanje srčanih bolesti?

Posljednjih se desetljeća pridaje sve više pažnje povezanosti između uređenja okoliša i infrastrukture i ljudskog ponašanja, fizičke aktivnosti te loše prehrane, i kao takvim, razvijanju bolesti poput dijabetesa i srčanih problema.

Automobilom do viška kilograma

Logika je jednostavna: što više vremena provodimo u automobilu, to se manje krećemo. Veliku ulogu pritom igra i nepostojanje nogostupa. Dokazano je da su u mjestima gdje postoji prostor za kretanje namijenjen isključivo sigurnosti pješaka, ljudi puno aktivniji nego tamo gdje se svako malo moraju sklanjati s ceste zbog velike količine prometa.

Osim toga, ono što nam dodatno onemogućava hodanje do destinacije jest nedostatak cilja prema kojemu bismo se mogli kretati, što posebno vrijedi za manje gradove i sela.

Mjesta poput trgovina i centara za kupovinu obično se grade planski izvan naselja, a uz njih niču i ona druga, točke okupljanja, poput teretana i kafića, do kojih, čak i kada bi bilo moguće doći pješke, to bi nam uzelo preveliku količinu vremena. Zato ne čudi što radije sjedamo u automobil kad moramo po kruh i mlijeko.

Važno je gdje živimo

Dostupnost trgovina i mjesta za društvena okupljanja unutar mjesta u kojem živimo nepobitno će nas potaknuti na više kretanja. Osim njih, veliku ulogu igraju i uređene zelene površine poput parkova s klupicama i dječjim igralištima u kojima se ljudi mogu osjećati sigurno udaljeni od prometa.

Što možemo zaključiti?

Što su nam mjesta koja svakodnevno posjećujemo, poput trgovina i posla bliže, time ćemo više pješačiti. Također, što nam je veći pristup omogućen mjestima koje nude zdravu, umjesto brze hrane, time ćemo se kvalitetnije hraniti.

Kod stanovništva siromašnijih gradova i naselja zamijećeno je lošije zdravstveno stanje, ponajviše zbog lošije plaćenog posla, nedostupnosti namirnica bolje kvalitete i slabije zdravstvene skrbi.

Posljednja činjenica razlog je zašto se veliki broj ljudi iz manjih sredina seli u veće gradove.