Stres je krivac za debljino, a to nije samo pokušaj da se opravdamo - naš mozak čini samo dva posto ukupne tjelesne težine, no troši čak polovicu dnevnih potreba za ugljikohidratima s glavnim gorivom - glukozom.

Za vrijeme akutnih stresova, mozgu treba oko 23 posto više energije, stoga mnogi baš tada posežu za slatkim.

Doktor Achim Peters kaže kako su u jednom provedenom istraživanju ispitanici na kognitivnim testovima pod stresom prije jela imali prilično loše rezultate.

No, njihov se učinak itekako poboljšao nedugo nakon konzumiranja hrane, prenosi portal Scientific American. 

Kada smo pod stresom, razina hormona kortizola raste, a žudimo za šećerom jer će njegova konzumacija pokrenuti izlučivanje drugog hormona - serotonina koji smiruje i opušta. 

No, u hipotalamusu se nalaze arkuatne jezgre koje djeluju kao "čuvari" - kada registriraju da mozgu nedostaje glukoza, blokiraju protok informacija. Zato čim mozak pokaže potrebu za energijom posežemo za ugljikohidratima, čak i ako je ostatak dio tijela njima opskrbljen.  

Žudnja za slatkim nerijetko se javlja na poslu jer su ljudi u takvom okruženju često pod stresom te njihov mozak ima povećanu potrebu za energijom.