U današnje vrijeme većina poslova zahtijeva dugotrajno sjedenje, osobito u uredskom okruženju. Iako se čini bezazlenim, pretjerano sjedenje može imati ozbiljne posljedice za zdravlje. Prema brojnim istraživanjima, sjedilački način života povezan je s nizom zdravstvenih problema, uključujući bolesti srca, dijabetes tipa 2, pretilost, bolove u leđima i probleme s držanjem tijela.

Jedan od najvećih problema sjedenja je smanjena fizička aktivnost. Kada sjedimo satima, naš metabolizam se usporava, troši se manje kalorija, a razina šećera i masnoća u krvi raste. To može dovesti do povećanog rizika od metaboličkog sindroma, koji uključuje povišen krvni tlak, visoku razinu šećera u krvi, višak tjelesne masnoće oko struka i abnormalne razine kolesterola. Sve to povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.

Osim toga, dugotrajno sjedenje loše utječe na kralježnicu. Većina ljudi nesvjesno zauzima loš položaj dok sjedi - pogrbljena leđa, pognuta glava i ramena povučena prema naprijed. S vremenom to može dovesti do kroničnih bolova u leđima, vratu i ramenima. Također, zbog nedostatka pokreta slabi mišići, osobito trbušni i leđni, koji su ključni za održavanje pravilnog držanja.

Negativan učinak sjedenja nije samo fizički, već i psihički. Nedostatak kretanja može utjecati na raspoloženje, razinu energije i koncentraciju. Povećava se i rizik od anksioznosti i depresije. Tijekom kretanja, tijelo oslobađa endorfine - hormone koji poboljšavaju raspoloženje i smanjuju stres. Kada se danima malo krećemo, taj prirodni "dizalica raspoloženja" izostaje.

Kako se boriti protiv posljedica pretjeranog sjedenja? Prvi korak je osvijestiti koliko vremena dnevno provodimo sjedeći. Preporučuje se ustajati svakih 30 do 60 minuta i napraviti kratku šetnju ili nekoliko vježbi istezanja. Također, mogu pomoći ergonomski stolovi za rad u stojećem položaju ili jednostavno hodanje tijekom telefonskih poziva. Vježbanje nakon posla, makar i kratko, također doprinosi smanjenju negativnih posljedica.

Zaključno, iako ne možemo uvijek izbjeći sjedenje na poslu, možemo učiniti mnogo kako bismo ublažili njegove štetne učinke. Uvođenje malih, ali redovitih promjena u dnevnu rutinu može značajno doprinijeti našem zdravlju i općem osjećaju dobrobiti.