Činjenice i mitovi o kolesterolu
U nastavku razdvajamo činjenice od mitova kako biste bolje razumjeli ulogu kolesterola u organizmu

Kolesterol je riječ koja često izaziva zabrinutost kada se govori o zdravlju srca i krvnih žila. Međutim, mnogo toga što ljudi znaju o kolesterolu temelji se na zastarjelim informacijama ili pogrešnim interpretacijama. U nastavku razdvajamo činjenice od mitova kako biste bolje razumjeli ulogu kolesterola u organizmu.
MIT: Sav kolesterol je loš
ČINJENICA: Kolesterol je zapravo neophodan za život. Ljudsko tijelo koristi kolesterol za izgradnju stanica, proizvodnju hormona (poput estrogena i testosterona) te sintezu vitamina D. Postoje dvije glavne vrste kolesterola: LDL (tzv. "loš" kolesterol) i HDL (tzv. "dobar" kolesterol). Problemi nastaju kada je razina LDL kolesterola previsoka, jer se može nakupljati na stijenkama krvnih žila i uzrokovati aterosklerozu.
MIT: Kolesterol dobivamo isključivo iz hrane
ČINJENICA: Većina kolesterola u tijelu zapravo se stvara u jetri. Hrana životinjskog podrijetla sadrži kolesterol, ali unos kolesterola iz prehrane ne utječe jednako na sve ljude. Kod nekih osoba prehrambeni kolesterol ima vrlo malo utjecaja na razinu kolesterola u krvi, dok su kod drugih osjetljivosti veće. Zasićene i trans masti imaju daleko veći utjecaj na povišenje LDL kolesterola nego sam kolesterol iz hrane.
MIT: Ako imate visok kolesterol, odmah morate uzimati lijekove
ČINJENICA: Promjene u načinu života često su prvi korak u snižavanju kolesterola. Uravnotežena prehrana s malo zasićenih masti, redovita tjelesna aktivnost, prestanak pušenja i smanjenje tjelesne težine mogu značajno poboljšati lipidni profil. Lijekovi, poput statina, preporučuju se kada rizik od kardiovaskularnih bolesti ostaje visok unatoč promjenama u načinu života.
MIT: Mlade osobe ne moraju brinuti o kolesterolu
ČINJENICA: Visok kolesterol može početi uzrokovati oštećenja krvnih žila već u mladosti, iako simptomi često nisu prisutni desetljećima. Rano otkrivanje povišenih razina i prevencija može znatno smanjiti rizik od bolesti srca u budućnosti. Preporučuje se da odrasli već od 20. godine života povremeno provjeravaju razinu kolesterola.
Zaključak: Kolesterol nije nužno neprijatelj zdravlja, ali neravnoteža između "dobrog" i "lošeg" kolesterola može dovesti do ozbiljnih problema. Ključ je u razumijevanju vlastitog rizika i donošenju informiranih odluka o prehrani, načinu života i, po potrebi, liječenju. Razbijanje mitova i usvajanje znanstveno utemeljenih činjenica prvi je korak prema zdravijem životu.
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
Novi komentar