Nismo krivi što ne možemo smršavjeti, tvrde psiholozi i navode znanstveno objašnjenje za to. Naime, kada nastojimo smršavjeti, fiziološki i psihološki tijelo radi protiv nas, piše Psychology Today.

Temelj psiholoških problema vezanih uz mršavljenje svodi se na činjenicu da ograničenja nisu zabavna. Ako se trudimo izbjegavati ugljikohidrate, razmišljat ćemo o njima, željeti ih i često na kraju pojesti više ugljikohidrata, no što to inače činimo.

Ako pokušavamo ne jesti šećer, tko zna koliko će mentalnog prostora zauzeti razmišljanje o slatkome. Pitanje je trenutka kada ćemo otvoriti čokoladu ili pod izlikom da ga radimo za ukućane, ispeći omiljeni kolač.

Volimo vjerovati da su naša tijela svemoguća i da možemo izgledati baš onako kako smo zamislili, no realnost je drugačija.

Kao i boja očiju, kose, oblik nosa, tako su i kilogrami zapisani u genima. Znanstveno je dokazano da su težina i visina 80 posto određeni genetikom. I dok se ne trudimo postati viši ili niži, smršavjeti se trudimo. Psiholozi savjetuju da fokus stavimo na zdrave navike, a ne na vagu.

Ljudski mikrobiom sastavljen je od različitih mikroorganizama koji su ključni za naše psihičko i fizičko zdravlje, dobru probavu i funkcioniranje metabolizma. Brži metabolizam znači manje kilograma. Iako jednim dijelom možemo utjecati na njega i poboljšati stanje crijeva zdravom prehranom, ipak su i karakteristike metabolizma zapisane u genima.

Umjesto da se usredotočimo na mršavljenje i broj kilograma, psiholozi kažu da je puno učinkovitija metoda posvetiti se sebi, odnosno njegovati se psihički i fizički. Kada poboljšamo odnos prema sebi i zavolimo sebe onakve kakvi jesmo, suvišni kilogrami će se otopiti.