Šetnja je mnogima omiljena dnevna aktivnost, no ima i onih koji nisu u stanju pješke otići niti do obližnje trgovine. E, upravo za takve je medicinski novinar Michael Mosley istraživao navodnu zdravstvenu korist koju donosi 10.000 prijeđenih koraka dnevno.

U istraživanju koje je proveo s profesorom Robom Copelandom sa Sveučilišta "Sheffield Hallam", i koje je zabilježeno u BBC-jevom dokumentarcu "The Truth About Getting Fit", Mosley se najprije pozabavio temom odakle dolazi ova brojka.

Prvi put je upotrebljena tijekom jedne japanske marketinške kampanje pred Olimpijske igre u Tokiju 1964. godine.

Jedna kompanija reklamirala je uređaj Manpo-Kei (mjerač 10.000 koraka), zasnovan na radu akademika Joshira Hatana, kako bi ohrabrila Japance da budu fizički aktivniji. 

Mosley je dalje proučavao bi li nakon 50 godina i dalje trebalo truditi se da dostignemo isti broj, ili se okrenemo alternativi zvanoj "Active 10".

Riječ je o kampanji koju je proveo Institut za javno zdravlje u Engleskoj, a koja se zasniva na 3 desetominutne šetnje tijekom dana.

Znanstvenici tog instituta su tijekom istraživanja podijelili sudionike na dvije grupe.

Jedna je imala cilj da odjednom prijeđe 10.0000 koraka (oko 8 kilometara), dok je druga odlazila u tri šetnje od po 10 minuta.

Ispitanici iz druge grupe su u prosjeku prelazili 2,5 kilometra, što je samo 3.000 koraka.

Rezultati su pokazali da je upravo ova druga vrsta aktivnosti bila korisnija za sudionike od prijeđenih 10.000 koraka.

"Oni su hodali brže od ispitanika iz prve grupe, a upravo je jači intenzitet vježbe doprinio njenoj većoj efikasnosti", navode znanstvenici.

Brzina kojom hodamo tako se pokazala kao važniji faktor od broja pređenih koraka.

Mosley i Copeland također navode da je ispitanicima bilo lakše uklopiti tri ture od po 10 minuta šetnje u svoj dnevni raspored u odnosu na osobe koje su prelazile osam kilometara odjednom