Mozak i srce su povezani više, no što mislimo. Ono što je dobro za srce, dobro je i za mozak, a ono što je loše za srce isto tako je loše i za mozak. Iako težina mozga iznosi samo dva posto težine tijela, mozak koristi 20 posto kisika potrebnog tijelu.

ono što oštećuje krvne žile i utječe na cirkulaciju, utječe i na mozak. To znači da briga o srcu i krvnim žilama znači i brigu o mozgu. Ova veza ide u oba smjera.  

Ljudi koju pate od depresije, anksioznosti ili bipolarnog poremećaja imaju veći rizik da obole od kardiovaskularnih bolesti, čak i u mladosti.

S druge strane, ljudi s bolestima srca i krvnih žila češće od ostalih će u poznim godinama razviti neki oblik demencije.

Kako bismo očuvali psihičko zdravlje, ali i srce, dobro je usvojiti ove tri navike.

Fizička aktivnost

Poznato je da fizička aktivnost dobro djeluje na srce, no jeste li znali da ima jednak učinak i na mozak te mentalno zdravlje? Što srce bolje pumpa krv kroz tijelo to je opskrba mozga kisikom i hranjivim tvarima bolja. Redovita tjelesna aktivnost utječe na hipokampus, tako da potiče njegov rast, a hipokampus je ključan kada je riječ o pamćenju i raspoloženju. Tjelovježba također smanjuje rizik od razvoja depresije (čak i 15 minuta trčanja dnevno), poboljšava raspoloženje i povećava kognitivne sposobnosti. 

Meditacija

Istraživanje koje je na svojim stranicama objavila Nacionalna knjižnica za medicinske znanosti u SAD-u pokazalo je da meditacija i molitva pospješuju cirkulaciju u prefrontalnom korteksu, smanjujući simptome anksioznosti i poboljšavajući raspoloženje. I meditacija i molitva su vrlo učinkovite u ublažavanju stresa, što je povezano sa sniženim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, a osim duhovnih vođa, preporučuju ih i stručnjaci iz Američke udruge za zdravlje srca, piše Mbg.

3. Prehrana

Kako bismo poboljšali zdravlje srca, a time i mozga u prehranu bi trebalo uvrstiti namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama, kakaovac, zeleni čaj i hranu koja sadrže jedan od najjačih antioksidanasa - resveratrol.