Znanstvenici su po prvi put povezali kroničan nedostatak sna sa sniženom gustoćom sive tvari u mozgu, i to u područjima koja reguliraju sposobnost mozga da donosi odluke i da se odmara. Pokazalo je to istraživanje nizozemskog Instituta za neuroznanost objavljeno u časopisu Biological Psychiatry.

Stručnjaci su usporedili obujam bijele i sive tvari mozga 24 starija pacijenta koji boluju od kronične nesanice sa 13 osoba koje normalno spavaju. U obzir su uzeli i fizičke i psihijatrijske poremećaje koji su također mogli promijeniti gustoću mozga.

U pacijenata s teškom nesanicom pokazao se najveći gubitak gustoće, bez obzira na to koliko dugo su patili od tog poremećaja.

Iako znanstvenici još uvijek ne mogu sa sigurnošću reći uzrokuje li nesanica smanjenu gustoću sive tvari ili je proces obrnut, voditeljica studije Ellemarijie Altena kaže da podaci pokazuju da manja gustoća može biti rizičan faktor za razvoj nesanice.

Znanstvenici već dugo tvrde da nesanica stvara poremećaje u funkcioniranju mozga i ponašanju, ali ovo istraživanje počinje davati odgovore zašto se to događa. Studija bi također mogla voditi do novog načina liječenja ljudi koji se muče s nesanicom.