Hrvatska je s prosječnim dnevnim unosom soli od 15 grama treća u Europi, iza Turske i Mađarske. Unosimo tri puta više soli od preporuka Svjetske zdravstvene organizacije, pa smo zbog toga u samom svjetskom vrhu po smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, upozorio je Varga na konferenciji na novinare.

Cilj nedavno prihvaćenog strateškog plana postupno je smanjivanje dnevnog unosa soli do 2025. na 5 grama, u skladu s preporukama WHO-a.

Ministar je upozorio na povezanost prekomjernog unosa soli s porastom krvnog tlaka i broja slučajeva kardiovaskularnih bolesti, te istaknuo milijunske uštede u zdravstvenom sustavu koje bi bilo moguće ostvariti smanjivanjem tog unosa.

"Riječ je o 30 milijuna eura potencijalne uštede, što bi se moglo preusmjeriti na nabavu novih lijekova", istaknuo je Varga i pozvao građane da prestanu dosoljavati hranu i obrate pažnju na deklaracije o gramaži soli u kupljenim prehrambenim proizvodima.

Apelirao je i na ugostitelje da uklone soljenke sa stolova, kako se ne bi dosoljavala već posoljena hrana.

Kao važan dio strateškog plana naveo je suradnju s industrijom hrane, pogotovo na području brze prehrane, te suradnju sa školama i vrtićima, kako se djecu od malih nogu ne bi navikavalo na slanu hranu.

U sklopu strateškog plana napravljena je analiza svih prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj, a u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo (HZJZ) od početka iduće godine zelenom etiketom "Živjeti zdravo" označavat će se namirnice s dopuštenim nutritivnim vrijednostima.

Apel će biti upućen i na lokalnoj razini, budući da pokazatelji HZJZ-a govore da se u nekim županijama konzumira izrazito slana hrana.

Po unosu soli najgora je Ličko-senjska županija, u kojoj se procjenjuje da 30% ljudi soli hranu prije nego je počne konzumirati.