« Lifestyle BODY&SOUL
objavljeno prije 14 godina

Kronični umor - bolest modernih naraštaja

Fotografija vijesti
Fotografija vijesti (Metro)
Više o

kronični umor

,

tjelovježba

Proljeće je pred vratima. Premda u medicini ne postoji dijagnoza ‘proljetni umor’, ipak treba priznati da u ovom dijelu godine ima dosta ljudi koji se počnu žaliti na određeni umor, malaksalost, nevoljkost. U većini slučajeva, prirodu, to jest uzroke tih stanja, neće biti teško objasniti. Iako zima nije bila duga i jaka, ipak je to bila zima.

Krenite u prirodu

Tjelesne aktivnosti, u odnosu na ostali dio godine, bile su svedene na minimum. Velik broj nas spavao je ‘zimski san’. Sportsko-rekreativne aktivnosti vrlo često su bile zanemarene. U hladnim, kratkim zimskim danima teško smo se odlučivali izlaziti van, napuštati ugodnu toplinu dnevnih soba i otići na trčanje, hakl, tenis, hodanje, pingić, hodanje ili nešto tome slično. Rezultat? Tromost, gubitak tjelesne kondicije, opća  slabost. Zar se onda treba čuditi što se u proljeće, kad nas sva priroda, sunčani lijepi dani zovu na izlazak, osjećamo umorni, lijeni i bezvoljni. Međutim, sreća je što se takvih stanja i raspoloženja prilično brzo i lako rješavamo. Naravno, pod uvjetom da to želimo.

Suvremeni život je od nas učinio kronično umorne roboteŽelja za napredovanjem, skupi računi i česti minusi na karticama učinili su od nas robote koji ujutro automatski ustaju, odlaze na posao na kojem  provode i više od 10 sati, dolaze kući i odmah idu spavati. I tako svaki dan. Jedno istraživanje pokazalo je da je više od 70 posto zaposlenog stanovništva u Hrvatskoj kronično umorno. Čudi li vas to?

Dovoljno je da odjenemo trenirku i tenisice ili planinarske cipele i krenemo! Igrališta, livade, izletišta čekaju. U svemu tome potrebno je zapamtiti dva osnovna principa sportskih aktivnosti, odnosno treninga, a to je postupnost i redovitost! Čovjek nije stvoren da miruje. Tjelesna neaktivnost mu je sasvim neprirodna. Drugi faktor koji doprinosi umoru i iscrpljenosti je neodgovarajuća, manjkava prehrana. Poznato je da zimska prehrana često ne sadrži dovoljno vitamina, minerala i ostalih hranjivih sastojaka, a da obiluje mastima. Nedostaje nam svježeg voća i povrća. A vrlo dobro znamo da zdrava prehrana mora biti raznovrsna, uravnotežena i količinski dovoljna da zadovolji naše potrebe. Ni automobilski motor ne može dobro raditi bez kvalitetnog goriva.

Čudotvorna voda

Nikad ne smijemo zaboraviti ni na uzimanje dovoljne količine vode. Premda sama nije hranjiva tvar, voda je osnova za održavanje života. Ona prenosi nužne hranjive tvari organima i tkivima u organizmu. Također, održava volumen krvi stabilnim i pomaže regulaciju tjelesne temperature. Dnevno nam je potrebno oko dvije litre vode. Dehidracija je jedan od prvih uzroka umora.

Potištenost

Nedovoljno sunčevog svjetla zimi i dulje zadržavanje u zatvorenim prostorima kod nekih ljudi može izazvati tzv. zimsku, sezonsku depresiju, sasvim određeno neraspoloženje i potištenost. Dolazak proljetnih, sunčanih dana i buđenje cijele prirode kod tih osoba može značiti veliku promjenu, pravi šok za organizam i psihu. I ta promjena može rezultirati određenim stupnjem malaksalosti i umora. Ali, i tome ima lijeka. To su sportsko-rekreativne aktivnosti i općenito tjelesne aktivnosti. Međutim, ne postoji samo proljetni umor. Život mnogih ljudi zagorčava kronični umor koji je stalno prisutan, bez obzira na godišnje doba. ‘Osjećam se jako umorno’, najčešća je izjava koju liječnici praktički svakodnevno čuju od svojih pacijenata. Kronični umor pogađa milijune ljudi, čak i kad nije posljedica tjelesnog poremećaja ili nedovoljnog odmora.

Dosada

Postoje ljudi koji su umorni već odmah ujutro, nakon ustajanja iz kreveta. Ima i onih koji rade svoj posao s pola volje i tijekom ručka ostaju na svom radnome mjestu, jer su ‘preumorni da izađu van’. Istinski umor je fiziološki, a može biti posljedica naporne tjelovježbe, teškog rada ili neke bolesti (anemija, smanjena funkcija štitne žlijezde... Međutim, kronični umor je u velikoj većini slučajeva ‘proizveden’ u mislima, u glavi. On ima jednu temeljnu karakteristiku: dosada. Današnja civilizacija, najnaprednija u povijesti, s najvišim dosad poznatim standardom življenja, proizvela je i neke negativnosti: naraštaj koji ubija dosada. Tražimo zabavu, ali je ipak nalazimo dosadnom, i teško nam je zadržati interes. Znate li koliko ljudi napušta kazališnu predstavu prije nego što se spusti zastor? Sjedimo pred televizorom, buljimo u njega satima, iz emisije u emisiju, često ni ne znajući što gledamo. Besciljno i brzo listamo novine i časopise. Mnogi od onih koji kažu ‘Umoran sam’, u pravu su, jer umorni su od načina na koji žive.

Možemo li se riješiti kroničnog umora? - Stručnjaci kažu: Da!1.  Prvo treba obaviti potpuni liječnički pregled. Čudno, ali najčešće su nalazi uredni. Međutim, pregled će vas uvjeriti, umiriti i pomoći da shvatite svoje stanje.
2.  Proanalizirajte svoju dnevnu rutinu. Popišite svoje aktivnosti - kako točno trošite svoje vrijeme. Tada, napišite koje biste stvari voljeli raditi, a za koje nikad nemate vremena. Međutim, želite li ih doista raditi? Ako je vaš problem u tome što ne možete naći nešto što bi vas doista zanimalo, zapitajte se zašto je tome tako. Možda biste željeli imati hobi, kao što je, primjerice, fotografiranje, no neodlučni ste jer ne znate potrebnu tehniku. Zapamtite, nikad niste prestari da nešto naučite - sve do smrti.
3.  Izbjegavajte samoću. Mnogi kronično umorni ljudi previše žive sami sa sobom.
4.  Planirajte svoje dane tako da imate ugodne događaje koje ćete s veseljem očekivati. Ako ste u nekom poslu koji je rutinski, povremeno planirajte nešto interesantno za večer. Radosno očekivanje je jedno od velikih zadovoljstava u životu.
5.  Izbjegavajte varljivost prekomjernog odmora. Ljudi koji se dosađuju i koji su uvijek umorni često idu u krevet prije nego što je to potrebno, kako bi se ‘odmorili’. Ako ne postoji nikakva konkretna bolest, dodatni odmor vam neće pomoći da se riješite umora.
6.  Pokažite zanimanje za druge ljude.
Počet ćete zaboravljati na sebe - i to je prvi korak prema životu punom zadovoljstva i užitka.

Piše: dr. Ivo Belan
14.03.2008. 14:29:53
Novi komentar
nužno
nužno