Tjelesna aktivnost pomaže nam da ostanem zdravi, pa možda čak i da dulje živimo.
Ipak, donedavno se naširoko vjerovalo da ona ima smisla jedino ako vježbamo u velikim količinama - trčimo nekoliko kilometara dnevno, dižemo utege od 50 kila, možemo izvesti sto sklekova u jednoj turi i slično - zbog čega je veliki broj ljudi odustao od vježbanja prije nego što je uopće počeo.

Osim toga, u kretanju nas sprječava još jedna činjenica - više se ni ne trebamo kretati. Sve što trebamo, možemo dobiti pritiskom na gumb. Poslovne sastanke možemo održavati iz kreveta, a namirnice nam dostavljaju na kućni prag. Čak se i količina našeg kretanja po kući ili stanu drastično smanjila.

Tim stručnjaka iz tog je razloga želio saznati na koji način kretanje tijekom dana utječe na naš metabolički sustav i umanjuje li rizik od preuranjene smrti. Analizirali su se rezultati dosadašnjih istraživanja provedenih na 40 dobrovoljaca na kojima se proučavalo što se događa u tijelu nakon što se počnemo kretati nakon duljih perioda sjedenja. Osim tih, u obzir su se uzeli rezultati studija provedenih na tisućama ispitanih koji su davali izvještaje o vlastitom načinu vježbanja tijekom nekoliko godina.

Rezultati analiza vrlo su zanimljivi.

Uobičajeno (redovito) dnevno kretanje (ono tijekom obavljanja poslova po kući ili na poslu), umanjuje rizik od preuranjene smrti za 30%. Ako se inače krećemo sat vremena dnevno, a odlučimo našu aktivnost povećati na dva sata, rizik se smanjuje za 30%. Ako se aktivno bavimo sportom 3 sata dnevno, da bismo postigli tih 30%, moramo vrijeme vježbanja produžiti na 6 sati.

Kretanjem se reguliraju količine šećera u krvi i inzulina, što znači da bez kretanja te količine mogu dostići opasne razine.

Kad se sjedenje prekine s nekoliko minuta laganog hoda, količine šećera i inzulina mogu se umanjiti za 20% - 25%. Ako patite od dijabetesa tipa 2, to znači da bi vam kretanje moglo pomoći da bolest držite pod kontrolom.

Nema sumnje u to da je veća i redovita fizička aktivnost zdravija. Potrebne su četiri minute lakše aktivnosti kako bi se postigao isti učinak koji postižemo jednom minutom napornog vježbanja.

No i lagana vježba bolja je od nikakve vježbe. Potrebno je što prije shvatiti koliko je opasan sjedilački način života i u dnevnu rutinu uvesti što više kretanja, čak i ako ste među onima kojima je mogućnost uobičajenog kretanja ograničena.

Još nema studije koja bi dala jedinstven odgovor na pitanje koliko bismo vremena dnevno trebali vježbati, no sve to ovisi o našem zdravlju i vremenu kojim raspolažemo. Cilj stručnjaka zasad je osvijestiti da bismo što prije trebali ustati iz stolice i pokrenuti se.