Spavanje muči sve više ljudi - stres često ne dozvoljava da zaspu na vrijeme kako bi tijekom noći prikupili dovoljno sati sna za sljedeći dan.

Kao što dobro znamo, ljudi koji noću spavaju manje od šest sati imaju veće izglede razviti kardiovaskularne bolesti u odnosu na one koji spavaju sedam do osam sati, no niti previše sna nije dobro...

Znanstvenici su utvrdili da, u usporedbi s ljudima koji su spavali sedam do osam sati, oni koji su spavali manje od šest imali su 27 posto više izgleda za 'pretkliničku' aterosklerozu - strukturne promjene i zadebljanje stijenki krvnih žila koje nije još dovoljno ozbiljno da izazove komplikacije.

Ranija su istraživanja povezala manjak sna s tradicionalnim faktorima rizika za srčane bolesti poput povišenog šećera u krvi, povišenog krvnog tlaka, upale i pretilosti.

"San zajedno s prehranom i tjelesnim aktivnostima jedna je od zdravih navika koje trebamo usvojiti i održavati kako bi naš kardiovaskualrni sustav bio zdrav", kaže voditelj studije Jose Ordovas, znanstvenik s CNIC-a u Madridu i sa sveučilšta Tufts u Bostonu.

"Naši rezultati podupiru tradicionalno vjerovanje da bismo trebali spavati oko osam sati dnevno", kaže Ordovas. "Za one koji zbog nekog razloga ne mogu izbjeći kratak san preporuka je da budu aktivniji u kontroliranju drugih faktora rizika poput prehrane i tjelovježbe". 

Zadebljanje arterija može se postupno razviti tijekom nekoliko desetljeća prije nego što stvori probleme.

Ljudi mogu živjeti godinama s pretkliničkim abnormalnostima prije nego što se kod njih razvije puna ateroskleroza koju obilježava nakupljanje plakova na stijenkama krvnih žila koje ograničavaju protok krvi i mogu voditi u srčane i moždane udare.

Iako je vrlo malo ispitanika, svega 160 ljudi, spavalo više od osam sati dnevno, studija je utvrdila da te osobe imaju povećani rizik od srčanih bolesti.

Žene koje su spavale više od osam sati imale su dvostruko veće izglede za pretkliničko nakupljanje plakova na stijenkama krvnih žila u odnosu na žene koje su spavale sedam do osam sati dnevno. Muškarci su također imali nešto veći rizik od nakupljanja plakova uz previše sna, no razlika je bila toliko mala da se moglo raditi i o slučajnosti.

"Važno je naglasiti da više nije uvijek i bolje jer i previše sna može povećati kardiovaskularne rizike", kaže Ordovas.

Ispitanici su bili stari prosječno 46 godina i nitko nije patio od srčanih bolesti. Prosječno su imali umjereni višak tjelesne težine, a prosječno su se bavili 45 minuta dnevno umjerenim do intenzivnim tjelesnim aktivnostima.

Ljudi koji su kraće spavali bili su stariji, težili više i imali veće razine kolesterola i krvnog tlaka od pojedinaca koji su dovoljno spavali, navode znanstvenici u radu objavljenom u časopisu Journal of the American College of Cardiology.

Znanstvenici su procjenjivali 10-godišnji i 30-godišnji rizik ispitanika za ozbiljne kardiovaskularne epizode poput srčanog ili moždanog udara.

Prosječno ispitanici su imali 5,9 postotni rizik za srčani ili moždani udar u idućih deset godina te 17,7 postotni rizik u idućih 30 godina. S manje od šest sati sna 10-godišnji rizik porastao je na 6,9 posto a 30-godišnji rizik na 20,9 posto.

Rezultati ukazuju na važnost dovoljno odmora, kaže koautor istraživanja dr. Daniel Gottlieb iz VA Boston Healthcare System.

"Jedan od načina osiguravanja dovoljno sna je da on postane prioritet - isključivanjem televizora, računala, tableta i telefona u razumno vrijeme uz održavanje redovitog ritma spavanja te osiguranje dovoljno vremena za opuštanje prije počinka te izbjegavanje kofeina kasnije tijekom dana", kaže Gottlieb. "Vježbanje i kvalitetna prehrana također mogu poboljšati kvalitetu sna", zaključio je.