Ljeto stiže, a hrana je, po običaju u to doba godine, postala jedna od najzastupljenijih tema - tanjuri izgledaju kao umjetnička djela, a kuhari se sve češće doživljavaju poput rock zvijezda. Granica između znanosti i onoga što promoviraju influenceri postaje sve tanja, a s obzirom na to da čak 80% ljudi informacije traži putem interneta i društvenih mreža, jasno je tko danas oblikuje javno mišljenje.

Zdravlje po receptu s Instagrama

Sve češće se za zdravstvene savjete, uključujući one vezane uz prehranu i dodatke prehrani, obraćamo "dr. Googleu". Iako mnogi influenceri ne razumiju koliko ljudi ozbiljno shvaća njihove preporuke, važno je naglasiti da, baš kao što ne biste od automehaničara tražili savjet o njezi kose, tako ni prehrambene savjete ne treba tražiti od osoba bez stručnog znanja.

Informacije o prehrani treba tražiti od kvalificiranih stručnjaka, ističe dr. sc. Ines Banjari, profesorica nutricionizma s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku. Dodaje i da se razlika između mitova i znanstveno utemeljenih činjenica može lako provjeriti, primjerice putem web stranice projekta FoodFacts, koji se bavi najčešćim zabludama: od "čudesnih" napitaka za mršavljenje do dilema poput - je li voće za večeru dobra ili loša navika?

Senzacionalizam pod krinkom zdravlja

"Sve što vam nudi brzo rješenje, spektakularan učinak bez odricanja ili trenutno izlječenje, treba odmah pobuditi sumnju - upozorava Banjari. Posebno su opasni tekstovi koji kroz priče o važnosti voća i povrća na kraju suptilno promoviraju proizvod koji ih navodno može zamijeniti. S dolaskom ljeta, očekuje se najezda naslova o ekspresnim dijetama i dodacima prehrani koji "čudesno" tope kilograme", klasične senzacionalističke poruke bez stvarne osnove.

Iako je otvoreno zavaravanje rijetko, često se proizvodi predstavljaju kao „zdravi" iako to nisu. Primjer su „funkcionalne vode" koje sadrže zaslađivače, ali se prodaju pod imenom "voda", što zapravo nisu. Redovita konzumacija zaslađivača, pa i onih bez kalorija, povećava rizik od dijabetesa - bolesti koja postaje sve veći globalni izazov.

Slično je i s gluten-free proizvodima - iako potrebni za one s celijakijom (kojih je oko 1% populacije), mnogi ih konzumiraju bez stvarne potrebe. Ti proizvodi često sadrže manje hranjivih tvari, a više šećera i masti, što ih ne čini boljom alternativom. Popularna izjava da je gluten „otrov" jednostavno nije istinita.

"Ako sumnjate da vam gluten smeta, obratite se stručnjaku. Samoinicijativno izbacivanje glutena iz prehrane može dovesti do nutritivnih deficita koji dugoročno štete zdravlju", upozorava Banjari.

Znanost mora biti razumljiva

Sara Mikrut Vunjak iz HAPIH-a i predstavnica Hrvatske u EFSA-i ističe i problem nerazumljive komunikacije znanstvenika - često koriste prekompliciran jezik, nesvjesni da informacije ne dopiru do šire publike.

S porastom interesa za hranu, raste i broj dezinformacija - od potpuno izmišljenih tvrdnji do manipulacije podacima, selektivnog korištenja statistike, clickbait naslova i sličnih taktika koje zavaravaju javnost.