Novi ritam života koji nam je natjeran od strane koronavirusa sve više pogađa ljude koji su stalno u nekom čudnom, polusvjesnom stanju.

"Radi se o poremećaju spavanja. Pospanost se odnosti na fazu između spavanja i budnosti kad se osoba ne osjeća posve budno. Ljudi koje pogađa to stanje, osjećaju se pospano, teško se koncentriraju i teško jasno ramišljaju, a mogu osjetiti i dezorjentiranost i zbunjenost neko vrijeme nakon buđenja", objasnika je dr. Natasha Bijlani, psihijatrica iz bolnice u Londonu, za Independent.

Profesor neuroznanosti i psihologije sa Sveučilišta California Matthew Walker uspoređuje buđenje mozga sa starim automobilskim motorom te ističe da se pospanost javlja kad "nismo posve izbacili spavanje iz misli". "Jednostavno se ne možete isključiti i odjednom voziti u brzini. Treba vremena za zagrijavanje", rekao je.

Razlozi za ovakvo stanje variraju, od toga da trenutni bioritam ne odgovara vašem organizmu, ne spavate dovoljno, ne dobivati dovoljno "kvalitetnog" sna ili imate problema s poremećajima poput apneje, koja rezultira hrkanjem. Međutim, ovi razlozi ne objašnjavaju porast pospanosti u vrijeme pandemije.

Zašto su ljudi u karanteni češće pospani?

Jedan od glavnih razloga zašto se ljudi posljednjih godinu dana generalno osjećaju umorniji i pospaniji, mogao bi biti slaba izloženost danjem svjetlu u odnosu na normalnu situaciju, ističe profesor s Oxforda Colin Espie.

S obzirom na činjenicu da su brojne vlade diljem svijeta ograničile kretanje svojim građanima samo do trgovine ili na posao, da je zabranjeno vježbanje u zatvorenim prostorima, a na otvorenima se ne dozvoljavaju okupljanja, ne preostaje previše opcija, a profesor Espie objašnjava da je dnevno svjetlo "glavni biološki signal za budnost". Upravo zbog, smanjene izloženosti dnevnoj svjetlosti, ljudi se osjećaju pospano i tijekom dana.

"Kako se bliži vrijeme spavanja, počinje se pojačano izlučivati melatonin, hormon je kojeg stvara epifiza, a koji je regulator dnevno-noćnog ritma. On se izlučuje dok spavamo i neposredno prije nego što zaspemo. Kako se primiče jutro, njegovo izlučivanje se smanjuje i isključuje se danjom svjetlošću. Ako ljudi ujutro nisu dovoljno izloženi svjetlosti, kao primjerice kad idu u školu ili na posao, postoji mogućnost da će tijekom dana bti pospaniji", rekao je Espie.

Drugi razlog je utjecaj tjeskobe na kvalitetu sna, ističe dr. Bijlani. "Ako se dobro ne naspavate, kvalitetno, možete se osjećati ošamućeno, odnosno grogi. Nalazimo se usred pandemije koronavirusa, u vremenu nesigurnosti i stresa. Većina ljudi će zbog osjetiti određenu razinu tjeskobe, a čak i ako je vrlo mala, može utjecati na kvalitetu sna", rekla je.

Kod osoba koje pate od tjeskobe, san nije toliko dubok. Tome sigurno ne pomažu neprestane informacije o pandemiji u vijestima i na društvenim mrežama što izaziva dodatnu brigu i pad energije.

Također, provođenje vremena kod kuće u puno većoj mjeri, rad od kuće i slično, može izbaciti ljude iz rutine i otežati im motivaciju za rad.

Što možemo učiniti?

Prvenstveno, ljudi se u ovoj situaciji trebaju truditi što više držati se rutine otprije koronavirusa, ističu stručnjaci. Pokušajte u isto vrijeme ići na spavanje i buditi se, poručuje dr. Bijlani, jer "bolje funkcioniramo kad možemo održati redovan ritam".

Neki ljudi pak mogu osjećati pospanost samo zato što sad provode više vremena u krevetu. "Događa se to da ljenčarenje ili drijemanje tijekom dana razbija rutinu odlaska u krevet i buđenja", kaže doktorica.

Espie ističe da svatko za sebe treba odrediti koliko mu sna treba, kad je najbolje vrijeme za spavanje i kad se u danu osjeća najproduktivniji. "Neki su ljudi noćne ptice, a neki jutarnji tipovi. Dobro je naučiti koji vam bioritam odgovara", kaže. Dodaje da ne treba forsirati san jer će nas to gotovo sigurno dovesti do frustracije zbog koje tek nećemo moći zaspati.

Ako ne možete zaspati, bolje je ustati i napraviti nešto što vas opušta, preporučuju. "Prihvatite činjenicu da je to sasvim u redu i da se to događa i drugima. Napravite nešto što vas opušta, uzmite knjigu, poslušajte glazbu i vratite se u krevet kad se osjetite pospanima", poručuje Espie.

Savjetuju da se što više izložite danjem svjetlu. Osim toga, oni koji rade od kuće, možda će teže napraviti odmak od posla kad ustanu od radnog stola i sjednu u dnevnu sobu pa stoga je dobro uvesti neku rutinu koja će vas u tom periodu opustiti.

Također, dodaju da je korisno najmanje sat vremena prije spavanja isključiti ili maknuti sve tehnološke naprave iz vidokruga, poput mobitela, tableta... Kupka, čitanje i meditacija puno su bolja opcija, posebno ako teško zaspete.

Naravno, pripazite i na količine kofeina koje unosite tijekom dana.