Dijeta je sama po sebi šok za organizam, promjena prehrambenih navika rijetko se doživljava kao nešto jako dobro, pa ne čudi da je istraživanje pokazalo da je uzrok neuspjeha čak 90 posto dijeta - mentalno zdravlje.

U istraživanju je sudjelovalo tisuću ljudi, a 31 posto ispitanika odgovorilo je kako vjeruje da je nedostatak tjelovježbe najveća prepreka kod mršavljenja, 26 posto ih smatra da je krivac nezdrava hrana, dok je 17 posto odgovorilo da ih skupoća zdravog načina života koči u gubitku kilograma.

Zanimljivo, tek je svaki 10. ispitanik spomenuo mentalno zdravlje kao barijeru. 

'Svatko tko ne može smršavjeti za to će okriviti nedostatak tjelovježbe i loše prehrambene navike. Međutim, u obzir treba uzeti i razlog zbog kojeg jedemo', rekla je za Huffington Post Diane Robinson, neuropsihologinja na Medicinskom institutu u Orlandu.

Naime, za mnoge ljude jedenje je emocionalno iskustvo. Kada nam je teško tješimo se hranom, a kao djecu odrasli su nas nagrađivali slatkišima za dobro ponašanje. 

'Konzumiranje hrane kako bismo otjerali negativne osjećaje ne mora nužno biti loša stvar sve dok smo svjesni toga da nekad jedemo ne iz fizičke nego emocionalne potrebe i da tu potrebu držimo pod kontrolom', ističe Robinson.

Nakon što pojedemo ukusan obrok, mozak otpušta dopamin, neurotransmiter koji se povezuje s osjećajem zadovoljstva i ugode. Tijelo je zadovoljeno i osjećamo se dobro. Međutim, emocionalna veza s hranom postane problem kada osoba najviše jede zbog tog osjećaja.

'Želite li postići bolje rezultate, radite na tome da sami sebe bolje upoznate i osvijestite što vas sve čini nezadovoljnima i nesretnima, odnosno zbog čega žudite na hranom i onda kada niste gladni', savjetuje Robinson.