Ako želite izgubiti kile, u principu se morate prikloniti jednoj od dvije prevladavajuće struje. Po jednoj, sve se kalorije stvaraju jednako, pa je zapravo jedino potrebno trošiti više nego što unosite. Drugi misle da tijelo koristi kalorije različito u zavisnosti od načina njihovog nastanka, pa je prilično važno što jedete.

Prema najnovijem istraživanju objavljenom u Journal of American Medical Association, od vrste hrane koju uzimate ovisi rezultat dijete i način na koji ćete nakon toga regulirati težinu. Iznenađenje u istraživanju su predočeni dokazi da dijeta s malim udjelom ugljikohidrata nije najzdravija varijanta, već upravo suprotno.

Istraživanje se posvetilo proučavanju reakcija organizma na različite dijete. Jedna grupa bila je na dijeti s malo masnoća (60% ugljikohidrata, 20% masti, 20% bjelančevine). Drugi su bili na dijeti s niskim glikemijskim indeksom (40% ugljikohidrata, 40% masnoća, 20% bjelančevina), dok su treći bili na dijeti bez ugljikohidrata (10% ugljikohidrata, 60% masnoća, 30% bjelančevina).

Mjereći potrošnju energije u mirovanju i ukupno u danu, pokazalo se da različite dijete daju različite rezultate. Uobičajeno preporučena dijeta bez masnoća dovodi organizam u stanje gdje se u mirovanju troši najmanje kalorija, a najviše s dijetom bez ugljikohidrata - razlika iznosi čak 250 kalorija.

No, problem s dijetama bez ugljikohidrata je da potencijalno izazivaju otpornost na inzulin i kardiovaskularne bolesti.