Anksioznost je jedna od onih bolesti na koje rijetko tko obraća pažnju, jer su tjeskoba i neugodne emocije straha i strepnje postali normalni svakodnevni osjećaji u ovom prilično ludom svijetu.

No, radi se puno ozbiljnijoj dijagnozi, jer ljudi koji su anksiozni imaju slabiju mogućnost razlikovanja neutralnog "sigurnog" podražaja (u ovom slučaju zvučnog) od onoga koji je ranije bio povezan s dobivanjem ili gubljenjem novca.

Drugim riječima, kada se radilo o emocionalno nabijenim iskustvima, pokazivali su fenomen ponašanja nazvan "prekomjernom generalizacijom".

Emocionalno iskustvo inducira moždanu plastičnost koja traje i nakon završetka iskustva izazvanog podražajem. Rezultat je da pacijenti s anksioznim poremećajem ne mogu razlučiti između iskustva izvornog podražaja i novog, sličnog podražaja. Stoga, oni reagiraju emocionalno na nove podražaje, razvijajući simptome anksioznosti čak i u naizgled nevažnim situacijama u kojima ne mogu kontrolirati svoju reakciju.

U ispitivanju su sudjelovali pacijenti s anksioznim poremećajem. Istraživači su ih uvježbali razlikovati tri zvuka povezanih s jednim od mogućih ishoda: gubitak novca, dobivanje novca ili bez utjecaja. U sljedećoj fazi sudionicima je pušteno nekoliko novih zvukova i oni su trebali odgovoriti jesu li te zvukove čuli u fazi treninga. Za ispravne odgovore su bili novčano nagrađivani.

Anksiozne osobe su bile puno sklonije griješiti, odnosno lažno "prepoznavati" zvukove koje su povezivali s ugodnim ili neugodnim iskustvima u odnosu na kontrolnu skupinu. Te razlike nisu imale veze sa sposobnostima sluha ili učenja. Ispitivanje je pokazalo da su on  doživljavali, odnosno lažno spoznavali zvukove koji su ranije bili povezani s emocionalnim iskustvima.