Konzumacija određenih namirnica zbog svojih kemijskih sastojaka čini nas sretnijima, dokazali su znanstvenici, a posebno su istaknuli učinkovitost banane, avokada, sardina i čokolade, pišu francuski mediji.

O učinku namirnica na raspoloženje i na zdravstveno stanje općenito, u knjizi izdanoj u Francuskoj pod nazivom "Namirnice koje nas čine sretnima" pišu liječnik hitne medicine Bernard Fontanille i novinarka koja prati područje zdravlja Marie-Laurence Grezaud.

Avokado - odnedavno je poznato da konzumacija avokada utječe na bolje raspoloženje jer sadrži tirozin, aminokiselinu koja se u organizmu prerađuje u dopamin i noradrenalin, dva neurotransmitera, odnosno dvije prijenosne supstancije u živčanom tkivu koje pozitivno utječu na socijalizaciju i libido pojedinca. Ne treba zanemariti ni to da je avokado bogat magnezijem, poznatim po antistresnim svojstvima, podsjećaju autori knjige te kao sljedeću namirnicu koja nas čini učinkovitijima, navode crnu čokoladu.

Banana - prepuna triptofana, aminokiseline koju organizam prerađuje u serotonin, neurotransmiter poznat kao hormon sreće koji poboljšava raspoloženje. Isti hormon nalazi se u zasoljenom sušenom bakalaru i jetri. Zbog toga liječnici poručuju da, prije nego što posegnete u ormarić s lijekovima ili posjetite najbližu ljekarnu, prošećete tržnicom i opskrbite se serotoninom iz prirodnih izvora.

Crna čokolada - poznato je da čokolada s više od 60 posto kakaoa stimulira moždanu aktivnost, pospješujući njegov rad, no manje je poznato da mješavina kakaoa i šećera potiče dinamično, gotovo euforično raspoloženje i osjećaj ugode. Naime, znanstvenici to objašnjavaju prisutnošću stimulativnih svojstava poput kofeina i teofilina (u puno manjim količinama nego u kavi i u čaju) te osobito teobromina, stimulansa koji djeluje manje agresivno na živčani sustav od kofeina, ali mu je trajanje dulje.

Srdele - djeluju poput antidepresiva jer obiluju omega-3 masnim kiselinama, podsjećaju autori knjige. Otprije je poznato da omega 3 masne kiseline štite krvožilni sustav, no manje je poznato da smanjuju napetost te da su vrlo važne za dobro funkcioniranje moždanih funkcija. 

Šafran - terapeutsko djelovanje šafrana spominje se još u antičko doba. Ovaj začin se u tradicionalnoj istočnjačkoj medicini naziva i "začinom sreće", a koriste ga za tretiranje više od 90 različitih bolesti, od blage depresije do poremećaja u prehrani jer utječe na reguliranje kompulzivne potrebe za hranom. Ljekovita svojstva šafrana često se uspoređuju s dobro poznatim antidepresivom - sintetičkim lijekom Prozacom.