Studija provedena na više od 32 000 žena objavila je da kod žena koje se prirodno ranije bude postoji manja šansa za razvijanjem mentalnih bolesti jer su izložene većoj količini sunčeve svjetlosti.

Na sveučilištu u Bostonu proučavala se povezanost između poremećaja raspoloženja i kronotipa (unutarnjeg sata). Naše navike spavanja obično se očituju na određenoj skali, na kojoj su „ševe" jutarnji tipovi (oni koji se rano bude), a „sove" noćni (oni koji su budni do kasna).

Donekle je genetski određeno u koju od tih kategorija spadamo, kažu autori istraživanja, no napominju i da jutarnji tipovi u 12% do 27% manje slučajeva razvijaju depresiju.

Zaključilo se to nakon četverogodišnje studije provedena na 32 470 medicinskih sestara, starih u prosjeku 55 godina.

2009., kada je studija započeta, jednoj ženi dijagosticirana je depresija. 37% njih potvrdilo je da se rano bude, 53% njih smjestilo se na sredinu te ljestvice, tvrdeći da su neutralni tip, tzv. kolibrić. 10% njih smatralo se noćnim tipovima.

Po završetku studije, zabilježen je 2 581 slučaj depresije, od kojih je 290 spada u kategoriju noćnih sova.

„To nam poručuje da kronotip utječe na povećanje depresije, što znači da ona u tom slučaju nije potaknuta faktorima okoline i životnog stila", govori autor istraživanja, Céline Vetter. „Na kronotip, a time i depresiju, utječe i količina sunčeve svjetlosti kojoj smo izloženi."

Sljedeći korak pronalazak je točne povezanosti između utjecaja svjetla i genetike na kronotip i depresiju. Unatoč tome što se pokazalo da noćne sove češće razvijaju depresiju, to automatski ne znači da se poremećaj razvija u 100% slučajeva. Ipak, tim se osobama preporučuje da što više vremena provode na otvorenom, vježbaju i dovoljno spavaju.