Mnoge stvari koje ljudi moraju činiti za zdravo srce poput tjelovježbe, kvalitetne prehrane i izbjegavanja pušenja mogu također pomoći u zaštiti mozga od demencije i slabljenja kognitivnih funkcija.

I srce i mozak trebaju dostatnu opskrbu krvlju. No krvne žile mogu se vremenom suziti i izgubiti elastičnost povećavajući rizik od srčanog i moždanog udara kao i slabljenja kognitivnih sposobnosti, prema preporukama objavljenima u časopisu  Stroke.

Izgledi za razvoj ateroskleroze, koja je u podlozi sužavanja krvnih žila, mogu se smanjiti zdravim načinom života i kontrolom krvnog tlaka kao i održavanjem šećera i kolesterola u krvi u prihvatljivim granicama, navode autori preporuka.

"Mnogi zdravstveni djelatnici spremno preporučuju zdravi stil života i mjere kontrole kardiovaskularnog rizika radi sprječavanja srčanog i moždanog udara", kaže glavni autor preporuka dr. Philip Gorelick sa sveučilišta Michigan u Grand Rapids.

"Mnogi pri tom nisu svjesni ili ne znaju za mogućnost da mnogi osnovni faktori koji sprječavaju srčani i moždani udar mogu spriječiti pojavu ili odgoditi simptome demencije i slabljenja kognitivnih funkcija", kazao je Gorelick.

Sa sve duljim životnim vijekom u SAD-u i drugdje u svijetu do 2030. 75 milijuna ljudi širom svijeta moglo bi patiti od demencije.

Preporuke ističu važnost što ranijeg poduzimanja koraka za zdravlje mozga jer ateroskleroza može početi već u najranijim godinama života.

Povišeni krvni tlak, kolesterol i šećer u krvi, primjerice, mogu oštetiti krvne žile izazivajući komplikacije koje potom mogu smanjiti protok krvi kroz mozak. Iako se ta stanja mogu tretirati lijekovima u preporukama se ističe da najveća pomoć zdravlju mozga i kognitivnim funkcijama nije uvijek u tabletama.

"Iako je iznimno važno kontrolirati krvni tlak i kolesterol lijekovima, najveća je korist za zdravlje mozga i mentalne funkcije održavanje krvnog tlaka i kolesterola u zdravim granicama onime što svatko može raditi - aerobnim vježbama, mediteranskom prehranom i održavanjem zdrave tjelesne težine", kaže dr. Andrew Budson, znanstvenik s bostonskog sveučilišta.