Puno pomaže puno? Kad je riječ o prehrani, možda je točnije reći: raznolikost pomaže puno - i to posebno kod biljne hrane. Na to upućuje jedna američka studija. Christian Sina, profesor nutricionističke medicine na Sveučilištu u Lübecku, to potvrđuje: „Dosad smo uvijek govorili da je količina ključna. Novo u ovoj studiji je to što je raznolikost vlakana ono što je zapravo presudno."

Ukratko, riječ je o tome da se jede mnogo različitih vrsta biljnih vlakana - koja se nalaze u povrću, voću, orašastim plodovima, začinskom bilju i drugim biljkama. Tu spadaju i mahunarke poput graha i graška. Nije važno jesu li svježe ili zamrznute, kaže ovaj nutricionist. Čak i kava i tofu sadrže biljna vlakna.

Crijevne bakterije igraju važnu ulogu

Raznolikost vlakana koristi mikrobiomu - mnoštvu malih bakterija koje nastanjuju crijeva i ne brinu se samo za dobru probavu. „Širok i raznolik mikrobiom može pomoći u sprječavanju probavnih infekcija", objašnjava internist i gastroenterolog Sina.

A sve te bakterije trebaju hranu - najbolje u obliku vlakana. Ključno je to da bakterije iz tih vlakana proizvode druge tvari, primjerice kratkolančane masne kiseline. One pak pomažu imunološkom sustavu da održi ravnotežu različitih tipova obrambenih stanica.

Ako se ta ravnoteža poremeti, to može dovesti do upala ili bolesti, kaže Sina. „Mikrobiom crijeva utječe na autoimune bolesti, kronične upalne bolesti pa čak i na neurološke poremećaje. Znamo da osovina crijeva-mozak igra veliku ulogu. I na nju naše crijevne bakterije mogu utjecati", objašnjava. „Općenito vrijedi: što raznolikije, to bolje."

Biljke sa sobom donose vlastiti mikrobiom

Znanstvenu osnovu za preporuku da se jede što više različitih biljaka daje projekt American Gut Project (Američki projekt o crijevima), u kojem je sudjelovalo više od 11.000 ljudi iz SAD-a, Velike Britanije i Australije. Britanski znanstvenik Tim Spector s King's Collegea u Londonu je još 2018. na temelju tih podataka zaključio da osoba koja jede 30 različitih biljaka tjedno ima zdraviji mikrobiom nego netko tko pojede samo deset vrsta biljaka tjedno.

Ove rezultate potvrđuju i različita istraživanja koja se u međuvremenu provode. Bahar Razavi, profesorica za mikrobiom tla i biljaka na Sveučilištu Christian-Albrechts u Kielu, u svojem istraživanju pokazuje da i biljke imaju vlastiti mikrobiom - biljna hrana dakle sa sobom donosi bakterije, viruse i gljivice. Genomske analize iz 2023. pružile su jasne dokaze da i taj biljni mikrobiom ima utjecaj na zdravlje crijeva. „Znamo da kad jedemo biljke, unosimo i dijelove njihova mikrobioma. Neki mikroorganizmi dospiju živi u crijeva - iako ne svi. Ali čak i jednostavne stanične stijenke ili hormoni iz bakterija koji na taj način uđu u tijelo dovoljni su da utječu na naš mikrobiom."

Razavi objašnjava da biljke, ovisno o tlu, gnojivu, vremenskim uvjetima i onečišćenju okoliša, imaju vrlo različite mikroorganizme. Zbog toga bi i zdravstvena vrijednost biljke mogla ovisiti o uvjetima u kojima je rasla. Kako i koliko to utječe na izazov s 30 biljaka tjedno, još nije istraženo.

Koliko je dovoljno?

Ne postoji točna definicija koliko se određene biljke mora pojesti da bi se brojila u onih 30 tjedno. Neki stručnjaci za prehranu idu po težini, ali postoje i sustavi bodovanja za izazov 30 biljaka. U njima svaka porcija voća i povrća, proizvodi od cjelovitih žitarica, mahunarke, orašasti plodovi, sjemenke i koštice vrijede jedan bod, dok začinsko bilje i začini vrijede četvrtinu boda.

Nutricionist Sina iz Sveučilišne bolnice u Lübecku savjetuje da se u prehrani oslanjamo na zdrav razum i naglašava: nije važno dosegnuti točno definirani cilj, već se načelno hraniti što raznolikije.