Ranoranioci protiv noćnih ptica - vječna borba i dilema što je bolje... no izgleda da imamo definitivni odgovor. Naime, istraživanje je pokazalo znatne razlike u moždanim funkcijama tijekom radnog dana kod ovih tipova osobnosti.

Znanstvenici su dnevno između 8 i 20 sati snimali mozak noćnih ptica koje obično idu oko 2:30 sati na počinak a ustaju oko 10:15, kao i mozak ranoranilaca koji lijegaju prije 23 sata a ustaju oko 6,30 sati i utvrdili kod noćnih ptica manje konektiviteta u dijelovima mozga povezanima s održavanjem budnog stanja. Također su imali slabiju pažnju, sporije reakcije i i pojačanu pospanost.

Znanstvenici kažu da to sugerira da su noćne ptice u nepovoljnijem položaju zbog ograničenja uobičajenog radnog dana.

Pozvali su na više istraživanja kako bi se razumjele zdravstvene implikacije za noćne ptice koje rade ili školuju se u doba dana koje im ne odgovara.

Znanstvenici su istraživanjem obuhvatili 38 osoba i snimali njihovu moždanu funkciju u mirovanju uz pomoć magnetske rezonance.

Dobrovoljci su potom u vremenu od 8 sati do 20 sati obavili niz zadaća, a bilježili su i osjećaj pospanosti.

Ranoranioci su bili najmanje pospani i najbrže su reagirali u zadaćama koje su dobili u jutarnjim satima te se pokazalo da su bitno bolje obavljali zadaće u to vrijeme u odnosu na noćne ptice.

Noćne ptice bile su najmanje pospane i najbrže su radile oko 20 sati iako njihova izvedba nije bila značajno bolja od ranoranilaca.

Konektivitet u mozgu u područjima povezanima s boljim učinkom i manjom pospanosti bio je u svakom trenutku značajno veći kod ranoranilaca što sugerira da je kod spavalica konektivitet oslabljen tijekom čitavog radnog dana, kažu znanstvenici.