Čokolada je jedna od omiljenih poslastica, a tomu svjedoči i brojka od 7,2 milijuna tona koja se konzumira svake godine širom svijeta. Ne samo da je odličnog okusa i glatke teksture, već ima i snažne učinke na ljudski mozak i tako nas čini sretnim.

Ono što možda ne znate jest da se u njoj nalazi stotine kemikalija koje nas tjeraju da 'tražimo još'. 

Je li čokolada dobra za nas?

Iako se smatra nezdravom poslasticom, neke čokolade ustvari mogu imati zdravstvene koristi. Zrna kakaa su bogata priodnim antioksidansima koji se nazivaju flavonoli. Jedan takav flavonol, koji se naziva epikatehin, može povećati razinu dušičnog oksida u krvi koji pomaže u opuštanju krvnih žila.

To pomaže poboljšanju protoka krvi, smanjuje krvni pritisak, a može spriječiti i aterosklerozu - stanje u kojem arterije očvrsnu nakon što su začepljene plakom. Epikatehin također može poboljšati osjetljivost tijela na inzulin, pomažući da šećer u krvi bude pod kontrolom, a smanjuje i rizik od dijabetesa.

Nije svaka čokolada bogata flavonolima. 

Bijela čokolada nije dobar izvor antioksidansa jer ne sadrži kakao i ima veći sadržaj mlijeka i šećera, nego dobrog kakaa.

Tamna čokolada je bolja opcija i zato što sadrži veći postotak kakaa.

Zašto je čokolada tako ukusna?

Da bi se napravila čokolada, mješavina tekućeg maslaca od kakaa se hladi kako bi se masnoće molekula udružile u kristalne strukture koje se zovu polimorfi. Kada se kakao maslac ohladi i naglo stvrdne, molekule masti formiraju labave polimorfe koji čine čokoladu mekanom, ali ružnog izgleda.

Da bi to izbjegli, proizvođači koriste tehniku kaljenja prilikom koje kontroliraju temperaturu i procjenjuju na kojoj će se temperaturi čokolada ohladiti kako bi napravili čvrstu kristalnu strukturu.

Glatka tekstura istopljenog kakaa stvara ugodan osjećaj u ustima, što je glavni doprinos u ukupnom uživanju u najdražoj poslastici.