Što se sve događa u našem tijelu kad se grlimo da je ta gesta toliko omiljena kod ljudi? Grlimo se kad se vidimo, kad se rastajemo, kad smo veseli ili tužni, grle se ljudi različitih spolova, dobi ....

Nije ni čudo da su znanstvenici pokušali dokučiti odgovor na to pitanje, pogotovo ako je netko od njih u stvarnom životu blizak filozofiji Sheldona Coopera. Odgovor je prilično zanimljiv, jer su eksperimenti pokazali da grljenje izaziva promjene u razinama dvaju ključnih hormona za raspoloženje, oksitocina i kortizola.

Oksitocin, hormon sreće i vezivanja koji se najviše izlučuje tijekom poroda i dojenja, nakon zagrljaja raste, a kortizol, hormon stresa pada, pa je tako zagrljaj blagotvoran za popravljanje raspoloženja i smanjenje stresa, a ujedno smanjuje krvni tlak i rizik od srčanih bolesti. 

Najveće promjene u razini oksitocina zabilježene su nakon zagrljaja osoba koje su zaljubljene, no i prijateljski zagrljaj ima jednako, ali nešto manje moćno, djelovanje. Usput, ustanovljeno je da oksitocin ima snažnije učinke u zaštiti srca kod žena. 

U drugom istraživanju provedenom na skoro 60 tisuća ljudi u Australiji, znanstvenici su također došli do zaključka da je zagrljaj blagotvoran zbog oksitocina koji ujedno snaži imunološki sustav i ublažuje bol.

Zagrljaj je, inače, gesta kojom se gradi povjerenje i osjećaj sigurnosti, a dugački zagrljaji podižu razinu serotonina, hormona sreće i stimulira timus, žlijezdu koja regulira proizvodnju bijelih krvnih zrnaca i na taj način snaži imunološki sustav. 

Stoga, grlite se na dnevnoj bazi, bit ćete zdraviji i sretniji!