Gotovo svi se debljamo, barem u nekoj mjeri i u nekom dobu godine... upravo stiže vrijeme kad će se polako početi jesti teža hrana, što nije dobro. 

No, ako smo baš ono, pretili, izgleda da radimo samo jednu pogrešnu stvar koja nas stavlja u tu kategoriju, a radi se o prehrani.

Po mišljenju grupe stručnjaka na čelu s Davidom Ludwigom, endokrinologom na Harvardu i u bostonskoj dječjoj bolnici, stvarni problem zapravo nije u konzumiranju pretjerane količine hrane.

>> "Zdrava hrana" koju treba izbjegavati >>

Oni smatraju da su glavni krivci za gojaznost "moderne prehrambene navike koje karakterizira pretjerana konzumacija hrane s velikim glikemijskim indeksom, posebice procesuiranih, brzo probavljivih ugljikohidrata".

Pojasnili su da konzumiranje velikih količina prerađenih i škrobnih ugljikohidrata utječe na niz hormonalnih i metaboličkih promjena koje u organizmu rezultiraju skladištenjem viška energije u obliku masti.

Znanstvenici tvrde da će kvaliteta hrane koju osoba konzumira, a ne njezina količina utjecati na to hoće li se pojedinac udebljati i na kraju razviti pretilost.

>> 5 stvari kojima sabotiramo mršavljenje >>

Tipičan primjer su prženi krumpirići, pečeni krumpiri, bijelo tijesto i riža, žitne pahuljice i zašećerena pića.

"Takva vrsta namirnica uzrokuje hormonalni odgovor koji iz temelja mijenja naš metabolizam, potiče pohranu masnoća, dobivanje na težini i pretilost", napisali su znanstvenici u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition.

"Da bismo razumjeli epidemiju pretilosti moramo shvatiti na koji način hrana koju unosimo u organizam utječe na naše hormone i metabolizam".

Znanstvenici priznaju da u konačnici pretilosti pridonosi i današnji sjedilački način života i izostanak kretanja i tjelovježbe.

>> Kako se hraniti stvarno zdravo? >>

Po američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), u Sjedinjenim Državama je pretilo više od 40 posto odraslih, što znači da su podložni "povećanom riziku od razvoja bolesti srca, dijabetesa tipa 2, nekih vrsta raka i od moždanog udara".