Feromoni su kemijske tvari koje, u vrlo malim količinama, izlučuju sve životinje, od insekata do sisavaca, a koje uzrokuju određeno ponašanje drugih jedinki. Izlučuju li ih i ljudi? Dobro pitanje. Feromone izlučuju različite žlijezde tako da ih možemo naći u slini, znoju, izmetu i urinu. Riječ je o supstancama koji putem kemijskih putova prenose informacije, upozoravaju na opasnost, označavaju put do hrane i signaliziraju spolnu privlačnost kao i reproduktivnu sposobnost pojedinca. Zvuči poznato? A ovo - stariji slonovi mirisom šire posebnu mješavinu kemijskih tvari i tako se rješavaju mlađih konkurenata, jer su njihovi tjelesni mirisi samicama manje privlačni. Istraživanje Milosa Novotnyja iz Instituta za feromonska istraživanja Sveučilišta u Indiani, pokazalo je da posebne molekule miša samca mogu istovremeno i privlačiti i odbijati mišice. Do sličnih su otkrića došla i druga istraživanja.

Znate li koliko su jake vizualne poruke?

Dokazano je, dakle, da su u životinjskom svijetu feromoni značajan faktor spolne privlačnosti, a je li tako i kod ljudi još uvijek ostaje pravo pitanje. Mnogi istraživači nisu sigurni o sličnom učinku feromona na ljude iako ljudski genom sadrži više od 1,000 gena odgovornih za prepoznavanje i tretman mirisa, a samo je 300 gena koji su odgovorni za tretman vizualnih informacija.

>> Izumljen "Marlyn Monroe" gen

Jeste li i vi među skepticima kakav je Jianzhi Zhang, predavač na Sveučilištu Michigan, koji je izložbom 2003. godine dokazao da se među primatima u Aziji i Africi, prije 23 milijuna godina, pomoću mutacije razvio gen koji im je omogućio viđenje boja? To je samcima omogućilo da vide kada je samicama stražnjica obojena u crveno, što je znak spremnosti za parenje.

„Razvojem vida za boje kao i razvojem vizualnih znakova spolne zrelosti feromonska je osjetljivost postala suvišna", tvrdi dr. Zhang. „Osjetne znakove partnerove spremnosti lakše je primijetiti nego feromone jer su vidljivi i iz udaljenosti." Sjetite se da su već i zvižduci muškaraca s vrha zgrade, namijenjeni privlačnoj ženi, dovoljan dokaz da su vizualne informacije ljudima puno jači faktor privlačnosti od samih mirisa feromona?

Je li nam je zakržljala sposobnost registriranja feromona?

Feromoni se, poput svih drugih mirisa, zrakom kreću uz pomoć drugih tvari, na primjer, vodenih kapi. Oni obično lebde oko 30 centimetara iznad površine tla i zato je gotovo nemoguće da u, primjerice, nabijenom noćnom klubu uđu u naše nosnice i prouzroče nezaustavljivu strast. Feromone ne možemo osjetiti nosnicama, već isključivo specijaliziranim vomeronazalnim organom koji se nalazi između nosne i usne šupljine. Taj organ ljudi već dugo nemaju. „Razvojem sposobnosti viđenja boja u procesu mutacije zakržljao je i živčani put koji je feromonima omogućavao kretanje iz nosa do mozga', tvrdi dr. Zhang.

Iako su feromonski neurotransmiterski putovi nedjelotvorni kod primata, tjelesni mehanizam za proizvodnju feromona i dalje je aktivan i zato neki znanstvenici vjeruju da feromoni na nas i dalje utječu putem uobičajenih mirisnih putova.

Izvor: Intimatemedicne.com.hr