Promjenljiva raspoloženja, glavobolja, problemi u probavnom traktu: popis nuspojava nakon prestanka uzimanja antidepresiva je dug, kaže Matthias Seibt iz Saveznog društva osoba s iskustvom na psihijatriji (BPE). Novija sredstva, takozvani ublaživači ponovnog uzimanja serotonina, navodno mogu voditi tomu da unatoč uzimanju tih sredstava raste opasnost suicida.

To je teza o kojoj se u znanosti već godinama oštro raspravlja. Pa ipak liječnici bez krzmanja propisuju antidepresiva. "Tu zloporabu droga najviše potiču psihijatri", kaže Seibt. Razlog je, po njegovom mišljenju, težnja farmaceutske industrije za profitom i potkupljivost liječnika.

Seibt sa svojom udrugom zastupa interese protivnika antidepresiva. Ovih dana je ponovo dobio potvrdu svojih teza, barem što se tiče količine propisanih antidepresiva. Jer, prema izvještaju Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), koji je objavljen u četvrtak (21.11.2013.), količina propisanih lijekova protiv depresije po glavi stanovnika je dramatično porasla. "U proteklih deset godina je u zemljama OECD-a konzum gotovo udvostručen", kaže Valerie Paris, mjerodavna u OECD-u za pitanja farmacije, u razgovoru za DW.

U Njemačkoj je potrošnja antidepresiva čak porasla za faktor 2,15. Ipak je 2011. njemački prosjek s 50 dnevnih doza na 1.000 stanovnika još uvijek bio ispod prosjeka OECD-a koji je iznosio 56 dnevnih doza na 1.000 stanovnika. Na vrhu ljestvice su Island, Australija i Kanada. Tako je primjerice na Islandu 2011. godine oko 10 posto stanovnika uzimalo tablete za poboljšanje raspoloženja. 2000. ih je uzimalo sedam posto. Prema procjenama, u svijetu u međuvremenu oko 350 milijuna ljudi pati od depresija.

Kriza povećala broj depresija

Povećanje količine propisivanja antidepresiva ima puno uzroka. "Jedan od razloga je i činjenica da se puno češće prepoznaju depresije koje treba liječiti", kaže Christa Roth-Sackenheim, predsjednica Savezne udruge njemačkih psihijatara. Kod pacijenta koji se, primjerice, žali na bolove preciznije se gleda, kaže ona.

Ali, i ekonomska nesigurnost s kojom su se suočili brojni ljudi proteklih godina, osobito u južnoj Europi, dovela je do povećanja propisivanja antidepresiva. Prema izvještaju OECD-a upravo u zemljama kao što su Španjolska i Portugal zabilježena je stopa rasta oko 20 posto. Povećan je i obujam poremećaja kod kojih se propisuju lijekovi protiv depresije. Dok su se ranije oni propisivali samo kod depresije, u međuvremenu se koriste i kod kroničnih bolova ili strahova.

Dvojbeno djelovanje

Djelovanje tableta za poboljšanje raspoloženja uopće nije sigurno. Već prije nekoliko godina je u studijama utvrđeno da kod lakših ili srednje jakih poremećaja novi lijekovi ne djeluju gotovo ništa bolje od tableta bez ikakvog sastojka, takozvanih placebo-tableta. I stručni časopis New England Journal of Medicine je kritizirao što otprilike trećina studija o novim antidepresivima nikad nije objavljena. Time se htjelo sakriti eventualne opasnosti ili slabo djelovanje, smatraju u ovom časopisu.

Uz strah od slabog djelovanja mnogi ljudi se boje i neželjenih nuzpojava. "Nažalost, još uvijek nemamo sustav za prognozu kako će netko reagirati na neki lijek", kaže psihijatrica Roth-Sackenheim. Ali, uzimanje lijekova u pravilu dovodi do toga da čovjek ponovo pronađe svoju takozvanu primarnu osobnost, dakle svoju individualnu osobnost prije oboljenja. On ponovo može aktivno sudjelovati u svakodnevici.

"Ali, postoji i slika oboljelih od šizofrenije koji nakon uzimanja lijekova okolo hodaju kao zombiji", kaže psihijatrica. Ona u razgovorima nastoji otkloniti strah. Najčešće uspješno. "Tko je jednom stvarno doživio tešku depresiju taj sve čini da ponovo iz nje izađe."