Znanstvenici s danskog sveučilišta u Aarhusu istraživali su činjenicu da Francuzi žive dugo i zdravo iako imaju prehranu bogatu zasićenim mastima.

Taj fenomen, poznat kao francuski paradoks, obično se objašnjava činjenicom da Francuzi konzumiraju mnogo vina, ali analiza danskih stručnjaka objavljena u časopisu Journal of Agricultural and Food Chemistry ukazuje na jednostavnije objašnjenje - prehrana bogata fermentiranim miliječnim proizvodima poput sira pridonosi dugovječnosti i zdravlju.

Francuzi imaju manju stopu krvnožilnih bolesti i duži prosječni životni vijek iako godišnje u prosjeku pojedu 23,9 kilograma sira po osobi. Britanci, primjerice, iako godišnje konzumiraju 11,6 kilograma sira imaju dvostruko više kardiovaskularnih bolesti i u prosjeku žive kraće godinu dana.

Znanstvenica Hanne Bertram analizirala je uzorke urina i stolice 15 muškaraca čija je prehrana bila bogata sirom i mlijekom i otkrila da imaju veću razinu maslačne kiseline u organizmu, za koju je poznato da smanjuje pretilost, snižava kolesterol i ubrzava metabolizam.

"Podaci ukazuju na vezu između sira i francuskog paradoksa", rekla je Bertram.

Iako je uzorak ispitanika bio malen, ova se studija nadovezuju na onu britanskih znanstvenika objavljenu prije tri godine koj su ustanovili da sir, posebice roquefort, pomaže u zaštiti srca i krvnih žila. I oni su zaključili da se francuski paradoks ne može objasniti samo vinom.