Sjedite na poslu? Vjerojatno... uz to, sjedite na putu do posla i tijekom povratka s posla, a kad na kraju cijele priče stignete kući, uvalite se u fotelju/trosjed i odahnete - da se odmorite?!

No, to baš nije najbolje za vas, štoviše... jer bilo koja aktivnost, čak i spavanje ili stajanje, zapravo gotovo svaka fizička aktivnost u danu pokazala se boljom i korisnijom za zdravlje srca i krvožilnog sustava od dugog sjedenja, pokazalo je novo istraživanje međunarodnog tima znanstvenika.

Daleko od toga da istraživanje sugerira kako bismo svi trebali zamijeniti svoje uredske stolce udobnim naslonjačima, naprotiv, njime su istraživači željeli ukazati na to da čak i sasvim male svakodnevne promjene u tjelesnoj aktivnosti rezultiraju velikim poboljšanjem kad je posrijedi zdravlje našega srca i krvožilnog sustava.

Pokazalo se da je cjelodnevno sjedenje najštetnije za zdravlje kardiovaskularnog sustava, za indeks tjelesne mase (BMI) i opseg struka, za razinu kolesterola i glikirani hemoglobin (GHB), koji je marker za dijabetes tipa 2.

I san bolji od sjedenja 

Rezultati ukazuju na to da je čak i spavanje, odnosno dobar i kvalitetan san bolji i korisniji za naše zdravlje od sjedenja dugo u noć pred nekim novim Netflixovim krimićem ili trilerom.

Najnoviji dokazi idu u prilog onomu što smo otprije znali - da je sjedilački način života 'ubojica' našeg srca i zdravlja te upućuju na to da samo nekoliko minuta tjelesne aktivnosti dnevno pridonosi smanjenju rizika od razvoja srčanih bolesti i moždanog udara, manjoj razini kolesterola i pomaže u održanju zdrave tjelesne težine.

"Zaključak našeg istraživanja je da, koliko god malene bile promjene u načinu vašeg kretanja, one imaju pozitivan učinak na zdravlje srca, a u konačnici je važan i intenzitet kretanja", rekla je voditeljica studije, epidemiologinja s londonskoga University Collegea, Jo Blodgett.

Zamijeniti sjedenje fizičkom aktivnošću makar na nekoliko minuta

"Najkorisnijim se pokazalo kada su ispitanici sjedenje zamijenili tjelesnom aktivnošću umjerenog do snažnog intenziteta, poput trčanja, brzog hodanja ili penjanja uz stepenice, odnosno bilo kojom aktivnošću koja je ubrzala broj otkucaja srca i natjerala vas da brže dišete, čak i na minutu ili dvije", rekla je Blodgett.

Rezultati studije, objavljeni u časopisu European Heart Journal, pokazuju korist za zdravlje i kada "samo 4 do 12 minuta dnevno sjedilački načini života pretvorimo u isto toliko minuta tjelesne aktivnosti umjerenog do snažnog intenziteta". Naravno, preporučuje se da to bude i više.