Ekrani mobitela, tableta i računala upaljeni su non-stop, a na žalost ispred njih sve više vremena provode djeca i tinejdžeri, makar nije čudno ni kad njihovi roditelji rade isto. Društvene mreže zamjenjuju stvarni život, pa se s pravom postavlja pitanje kako sve to utječe na mlade mozgove?

Naime, nova znanstvena istraživanja pokazala su da osobe koje koriste digitalne medije, to jest često gledaju u razne ekrane, imaju tanju moždanu koru od svojih vršnjaka koji se tom tehnologijom ne koriste.

No, i tu ima dilema - jedna grupacija istraživača tvrdi da tokom razvoja stanjivanje moždane kore je znak sazrijevanja određenih struktura pa bismo mogli čak reći da potencijalno ta djece određene centre određene za promatranje složenih procesa, vidnih slika, brže razvijaju, brže sazrijevaju nego njihovi vršnjaci,.

Studije na tu temu tek su pionirske pa je teško donijeti konkretan zaključak o tome kakav učinak suvremena tehnologija može imati na strukturalni razvoj mozga.

Stanjivanje moždane kore zabrinjava znanstvenike jer to je dio strukture mozga u kojemu se odvijaju više kognitivne funkcije poput osobnosti, moralnih stavova, kritičkog razmišljanja. Ako se kora previše stanji, znači da je osoba izgubila bitne jedinice funkcioniranja.

Suvremene tehnologije bez sumnje utječu na način na koji i djeca i odrasli doživljavaju svijet i ostvaruju interakciju s njime.

U najranijoj dobi života korištenje suvremenih tehnologija može negativno utjecati na razvoj socijalnih vještina kod djeteta, učenje jezika, vokabulara. Ta je dob do oko druge godine života.

Važno je napomenuti i da postoje dobro didaktički razvijene igre posredovane suvremenom tehnologijom koje imaju edukativne ciljeve i djeci pružaju višestruke dobrobiti.

Suvremena tehnologija sama po sebi nije ni dobra ni loša, njeni učinci ovise isključivo o tome koliko razborito se koristi.