Slatkiši poput čokolade, keksa, vafla, sladoleda pa čak i kolača te slanih grickalica poput čipsa, smokića i sličnog pripadaju skupini namirnica koje imaju jako visoku energetsku gustoću, a vrlo nisku nutritivnu. Što to znači?

To znači da mala količina takvih namirnica u sebi sadrži puno kalorija, a malo hranjivih tvari poput vitamina, minerala, vlakana...

Zbog visoke energetske gustoće samo mala količina, primjerice čokolade, znatno doprinosi našim dnevnim potrebama, a zbog malo hranjivih tvari ne doprinosi osjećaju sitosti zbog čega je lako kroz takvu hranu unijeti puno više kalorija nego kroz hranu koja ima visoku nutritivnu gustoću, a vrlo malu kalorijsku poput povrća.

>> Slatkiši smanjuju IQ kod djece >>

Primjerice - 100 g brokule ima samo 24 kcal, 100 g jabuke oko 50 kcal, dok 100 g mliječne čokolade ima oko 550 kcal, a 100 g čipsa oko 540 kcal. Osim što je razlika u kalorijskoj vrijednosti, slatkiši i grickalice osiguravaju veliku količinu jednostavnih šećera, soli i masnoća.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), preporučeni dnevni unos soli je 5 g/dan, a u Hrvatskoj se prosječno unosi 11,6 g/dan. Čips na 100 g ima oko 1,9 g soli što je gotovo 40% dnevnih potreba, a gdje je još sol koja se prirodno nalazi u namirnicama te sva sol koju dodajemo kad solimo hranu.

>> Slatkiši nas zaglupljuju >>

Prema novim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), djeca i odrasli trebali bi ograničiti unos slobodnih šećera na maksimalno 10% ukupnog energetskog unosa.

Za prosječnu osobu koja dnevno unosi 2000 kcal to je 200 kcal iz dodanog šećera, odnosno najviše 50 g šećera dnevno. 100 g mliječne čokolade u sebi sadrži 55 g šećera, čime smo već premašili dnevni preporučeni unos.

>> Slatkiši se jedu već i prije nego što ih probate? >>

Stoga, pazite što jedete...