Spavamo, čvrsto stišćemo zube, čeljust i mišići rade - svaka peta osoba u snu nesvjesno škripi zubima. Najčešći uzrok je stres, a nešto rjeđe iskrivljeni zubi ili bolesti čeljusti. Škripanje u odrasloj dobi može imati vrlo neugodne posljedice, dok nije zabrinjavajuće kod djece koja još imaju mliječne zube.

Stomatolozi su izračunali da se pritisak koji stvaramo na zube škripanjem može usporediti s teretom od 150 kilograma. Ovisno o trajanju stiska, škripanje ima štetne posljedice za zube i čeljust a može dovesti i do glavobolje i bolova u leđima. Najveći problem je u tome što većina zajedno sa stiskanjem pomiče i donju čeljust što može oštetiti i najotporniju zubnu caklinu.

Zubi koji su pod najvećim opterećenjem mogu se prepoznati po posebnom sjaju, a zubi s oštećenom caklinom osjetljiviji su na toplinu, hladnoću, slatkoću i kiselost. Tipičan simptom je i bolna čeljust nakon buđenja, a dugotrajno i intenzivno škripanje dovodi i do bolova u mišićima žvačnog sustava koji su povezani s mišićima na vratu i ramenima.

Kako prestati?

Na tržištu postoje različite plastične zaštite za zube, a najučinkovitije su one koje su napravljene po mjeri i u potpunosti odgovaraju određenoj čeljusti. Međutim najbolje dugotrajno rješenje je uklanjanje uzroka škripanja u čemu mogu pomoći tehnike opuštanja ili postupno smanjenje svakodnevnog stresa uz češći odmor.

Škripanje nakon stresnog životnog razdoblja može nestati i samo od sebe, ali stomatolozi upozoravanje da škripanje ne treba shvatiti olako. Ukoliko simptomi ne prestaju ili vas partner više puta upozori na noćno škripanje, potražite pomoć stomatologa. Škripanje je posebno zabrinjavajuće kod mladih jer može dovesti do deformacija i dugoročnih problema osnovnog funkcioniranja muskulature i zglobova.