Specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda koja predvodi međunarodne napore u borbi protiv gladi - FAO - objavila je ovoga mjeseca novi Izvještaj o svjetskom stanju gladi u kojem zaključuje da je "svijet još uvijek daleko od ostvarenja Cilja održivog razvoja (SDG) 2, Nulta stopa gladi".

Procjenjuje se da je godine 2023. gotovo 28,9 posto svjetske populacije - 2,33 milijarde ljudi - patilo od umjerenog ili ozbiljnog manjka hrane.

"Pothranjenost ostaje na gotovo istoj razini treću uzastopnu godinu nakon što je naglo porasla nakon pandemije COVID-19". Jedna od 11 osoba u svijetu i svaka peta u Africi bila je suočena s glađu ili manjkom hrane u 2023. godini. Na globalnoj razini glad ugrožava između 713 i 757 milijuna ljudi.

Poboljšanje u Latinskoj Americi

Glad je i dalje u porastu u Africi, no ostala je relativno nepromijenjena u Aziji, dok je značajan napredak postignut u regiji Latinske Amerike i Kariba. Ipak, zaustavljen je napredak prema širem cilju osiguravanja redovnog pristupa odgovarajućoj hrani za sve.

Rezultati dobiveni poboljšanom metodologijom mjerenja pokazuju da si više od jedne trećine ljudi u svijetu ili oko 2,8 milijardi 2022. godine nije zapravo moglo priuštiti zdravu prehranu 2022. godine. Nejednakosti su očite, a zemlje s niskim prihodima imaju najveći postotak stanovništva koji si ne može priuštiti zdravu prehranu (71,5 posto) u usporedbi sa zemljama s nižim srednjim dohotkom (52,6 posto), zemljama s višim srednjim dohotkom (21,5 posto) i zemljama s visokim dohotkom (6,3 posto).

Rezultati, smatra FAO ukazuju na to da se UN-ov cilj nulte svjetske stope gladi do 2030. ne može nikako ispuniti. Predviđa se da će 582 milijuna ljudi biti kronično pothranjeno na kraju desetljeća, a više od polovice njih u Africi.

Postoji potreba za ubrzanjem transformacije naših poljoprivredno-prehrambenih sustava kako bismo ojačali njihovu otpornost na glavne pokretače i riješili nejednakosti kako bismo osigurali da zdrava prehrana bude pristupačna i dostupna svima. Rješavanje gladi, nesigurnosti hrane i pothranjenosti zahtijeva povećano i isplativije financiranje, ali trenutačno ne postoji jasna slika financiranja za sigurnost hrane i prehranu.

Zemlje s ograničenom ili umjerenom sposobnošću pristupa financijskim tokovima pokazuju, u prosjeku, veću prevalenciju pothranjenosti i zaostajanja u rastu kod djece mlađe od pet godina, dok je veći prosjek prekomjerne tjelesne težine u djetinjstvu uočen u zemljama s visokom mogućnošću pristupa financijskim tokovima. Većina tih zemalja pogođena je jednim ili više glavnih pokretača nesigurnosti hrane i pothranjenosti, pri čemu su klimatski ekstremi najčešći na svim razinama mogućnosti pristupa financijskim tokovima.

Pothranjenost

Usprkos svemu tome, ostvaren je određeni napredak prema cilju okončanja nekih oblika pothranjenosti. Poboljšana je globalna prevencija zaostajanja u rastu i gubitka kod djece mlađe od pet godina i dojenčadi mlađe od šest mjeseci. Globalna prevalencija niske porođajne težine i prekomjerne tjelesne težine u djetinjstvu stagnira, dok se anemija u žena u dobi od 15 do 49 godina povećala.

FAO više puta naglašava kako "svijet nije na putu da postigne bilo koji od sedam globalnih prehrambenih ciljeva do 2030. godine"

Za zemlje s ograničenom sposobnošću pristupa financijskim tokovima, bespovratna sredstva i povlašteni zajmovi najprikladnije su opcije ostvarenja ovog UN-ovog cilja, "dok zemlje s umjerenom sposobnošću mogu povećati domaće porezne prihode, povezujući oporezivanje sa sigurnošću hrane i rezultatima prehrane.

Poticanje zajedničkih financijskih partnerstava prema pristupu kombiniranog financiranja ključno je jer razina financijskog rizika može učiniti druge izvore financiranja preskupima. Zemlje s visokom sposobnošću pristupa financiranju mogu ugraditi ciljeve sigurnosti hrane i prehrane u instrumente kao što su zelene, socijalne, održive obveznice i obveznice povezane s održivošću".